Sacuvani podatci govore da su u davna vremena ,
cak prije 30 – 40 .000 godina ljudi znali spravljati razne
napitke koji su u sebi sadravali alkohol . Pili su ih
zbog njegovog stimulativnog dejstva na mozak i ponašanje.
Rijec alkoholizam prvi put je upotrijebio švedski lijecnik
Magnus Hus . U eri industrijske revolucije radnicka klasa ,
nosilac te revolucije , vremenom postaje rtva i zarobljenik
alkohola . Alkoholizam je teak socialno – medicinski
problem u nasoj zemlji . Alkoholnim picima nazivaju se svi posebno
spravljeni napitci ciji su osnovni sastojci voda i etanol.Osim
etanola ti moe biti i mala koncentracija druge vrste alkohola
a on se zove metanol.
Konzumacijom alkohola organizam propada osim toga što je
vec stekao naviku da sadri u sebi odredenu koncentraciju
. Takode postoje i razlicite vrste alkoholicara što znaci
da se moe napraviti klasifikacija izmedu ljudi koji konzumiraju
alkohol prema nacinu njegovog uzimanja . Povod ili razlog opijanja
alkoholom je takode razlicit pa i ovdje postoje odredene kategorije
ljudi .
Zato što su mnogi mislili da je moda alkohol lijek
, drugi su pak vjerovali da h stimulira, trece nešto drugo
, medutim svi su došli doi jedne zajednicke tocke koja
se moe nazvati '' Nezavidan poloaj'' . Do ovog stanja
ih je dovela zabluda o nacinu djelovanja alkohola na njihov
organizam . Tako osbe koje uzimaju alkohol due vremena
osjecaju osim fizickih poremecaja takode i psihicke poremecaje
što ih dovodi u još veci ocaj , a na drugoj strani
je i ta njihova zabluda o alkoholu koja je cesto u narodu recena
'' Alkohol lijeci sve rane '' , i ponovno s njom nastavljaju
put koji moe biti latentan . Statistike pokazuju da je
broj alkoholicara ena u velikom porastu u odnosu na prije
2-3 decenije .
Kao sloen sociomedicinski problem s brojnim uzrocnim cinbenicima
alkoholizam zahtjeva multidimenzionalni pristup u lijecenju
i to u okviru organiziranog sistema lijecenja uskladenog sa
odgovarajucim uvjetima u kojima je bolest i nastala . Dokazano
je da se alkoholizam uspješno lijeci u oko 70% slucajeva.
Za uspješno lijecenje osnovno je postici apstinenciju od
alkohola , a zatim postepeno ostvariti potpunu rehabilitaciju
koja ce završiti sa trajnom apstinencijom .
U svijetu i kod nas sve se više radi na reorganizaciji
zdravstvene i socijalne zaštite u smislu prebacivanja dijela
djelatnosti u okviru primarne zdravstvene zastite izvan bolnickih
ustanova , što podrazumjeva koncept samopomoci i samozaštite
po principu dobrovoljnosti , a trebalo bi obuhvatiti razne dugotrajne
, kronicne bolesti , medu kojima i alkoholizam . Kliubovi lijecenih
alkoholicara dio su ovog nastojanja .
ALKOHOL KROZ POVJEST
Alkoholna pica se piju kad god se ljudi sastanu da izmjene misli
, da se zabave i provesele ili da ublae tugu .
Smatra se da su ljudi poznavali alkoholna pica još prije
30 – 40. 000 godina .
Neka stocarska plemena Azije pravili su alkoholna pica od kobiljeg
mlijeka koje su ostavljeli da prevri .Medovinu su pravili Grci
i Rimljani . U Indiji i Africi još u davna vremena vino
se pravilo od palme . Vinova loza je iz svoje postojbine , juno
od Kaspijskog Jezera preko Male Azije prenesena u Grcku , a
odatle po citavom svijetu . Neki narodi , medu kojima Rimljani
i Grci imali su i svoga Boga Vina . Opcenito , stari narodi
su vjerovali da su alkoholna pica pšroizvodi bogova ili
od boga data , te da im mogu pomoci u borbi s nepoznatim silama
, nedacama i bolestima.
Hipokrat , jedan od najznacajnijih lijecnika ,
starih Grka , zagovarao je ljekovito djelovanje vina . Medutim
on je pisao '' Pijanstvo je umišljeno , samovoljno izazivanje
ludila ''.
Sve do 8. stoljeca , kada su arapski lijecnici
otkrili destilaciju i dobiveni destilat nazvali
'' al- kohol '' alkoholna pica dobijala su se prorodnom fermentacijom
, vrenjem mlijeka , voca i pojedinih itarica. Cisti alkohol
je proizveden 600 godina poslije kada je 1400 god benegditanac
Bazilus Valentinus destilacijom dobio cisti alkohol i nazvao
ga '' spiritus vini '' , i kasnije dobio široku primjenu
u medicini . Vano je spomenuti i to da povijest biljei
mnoge slucajeve bitaka dobijenih zahvaljujuci tome što
je protivnicka vojska bila pod utjecajem alkohola. Dok u povjesti
pomorstva upotreba alkohola ima posebno mjesto , razloga za
to je bilo više. Tako npr. zbog ustajale i nedrave vode
, koja se cuvala u drvenim bacvama , cijele posade su stradavale
od zaraznih bolesti , te su zato pili estoka pica da bi
sprijecili zaraze ili ublaili smetnje. Pilo se i zbog
vremenskih nepogda , npr . hladnoce , iako je to bio suprotan
efekat . Takoder se mislilo da alkohol lijeci ili sprijecava
bolest pod imenom skorbut (nedostatak vitamina ''C'' ) i neke
druge bolesti .
I naši narodi od davnina znaju za alkoholna pica. Vjeruje
se da je rakija naše nacionalno alkoholno pice novijeg
datuma i da se u širim razmjerama pocela proizvoditi tek
onda kada je do tada rasprostranjena vinova loza stradala od
uši filoksere .
Problem prekomjernog pijenja alkohola poznat je još u srednjem
vijeku , pa da bi se on suzbio i tada su morali postojati zakoni
za djela ucinjena u stanju pijanstva .
Industrijskom proizvodnjom alkoholizam se narocito proširio
u rudarskim sredinama i buducim industrijskim centrima , zbog
cega se krajem 19 i pocetkom 20 . stoljeca pocinju formirati
trezvenjacka društva . U rudarskom naselju Vareš vec
1860 .g , dakle u tursko doba , osnovano je Društvo trizmeno
, koje je neprekidno djelovalo 18 godina .
SVOJSTVA I VRSTE ALKOHOLA
Alkoholna pica su napitci ciji su osnovni sastojci
voda i etanol ili etil – alkohol.
Etanol je bezbojna tecnost , lakša od vode , karakteristicnog
mirisa i lako hlapljiva . Dobija se vrenjem šecera iz voca
pomocu gljivice kvasca . Tako se dobijaju sva alkoholna pica
namjenjena ljudskoj upotrebi . Otrovno dejstvo alkoholnih pica
potice od koncentracije etilnog alkohola u njima.
U nekim alkoholnim picima prisutni su i drugi alkoholi kao sto
je metanol ali u mnogo manjim koncentracijama
Metanol je vrlo otrovan alkohol .Zbog njegovog jednostavnog
dobijanja i pristupacne cijene upotrebljavao se i za falsifikovanje
alkoholnih pica . Pošto je otrovan vano je da alkoholna
pica sadravaju minimalnu koncentraciju metanola . U manjim
kolicinama on izaziva slijepilo , a veca kolicina od 25 gr,
je smrtonosna . Razlog za njegovu otrovnost lei u tome
što se metanol u organizmu pri sagorjevanju pretvara u
mravlju kiselinu koja razara vrlo osjetljive nervne stanice
.
Ilegalni proizvodaci alkoholnih pica , da bi povecali zaradu
, cesto dio obicnog alkohola zamjenjuju metanolom , bez obzira
na to što je otrovan .
Otrovno dejstvo etanola , mnogo je slabije , pa
se zbog toga naziva i '' Bezopasnim alkoholom '' . Svi alkoholi
imaju hidroksilnu skupinu – OH , prema kojoj ih razlikujemo
od ostalih spojeva .
Pet je osnovnih vrsta alkoholnih pica :
1. pivo
2. tzv. stona vina
3. koktelna ili desertna vina
4. likeri
5. destilirana ili estoka pica
Alkoholna pica se dobijaju od razlicitih sirovina
i raznim metodama i tehnikama spravljanja po cemu se i razlikuju
. Procenat etanola zavisi od kolicine šecera u sirovinama
, ali i od nacina spravljanja pica :
1. vrenjem
2. fermentacijom
3. destilacijom
Vrenjem se dobija pivo , fermentacijom vino ,
a destilaciojom estoka alkoholna pica . Od svih alkoholnih
pica pivo sadri najmanji procenat alkohola .
Sljedeca tabela pokazuje kolicine etanola i metanola
u najrasprostranjenijim alkoholnim picima.
Vrste Pica Etanol (u %) Metanol (u %)
Meka šljivovica 20-30 Oko 1
Ljuta šljivovica 30-50 Oko 1
Komovica 40-50 1,5-4
Industrijska rakija 25-30 ---
Jabukovaca 8-14 Do 4
Vino 10-22 Samo u vinu od hibridnog groda
Pivo Od 3-8 ----
Konja, Vinjak 40-55 Oko 1
Rum 40-75 ----
Viski 35-60 i više ----
Din 40-70 ---
Vodka 40-70 i više -----
DEFINICIJA ALKOHOLIZMA
Potrebno je razlikovati pijenje alkoholnih pica
i prekomjerno pijenje . Mnogi ljudi piju a nisu alkoholicari
. Neki ce se cijelog svog ivota zadravati u okvirima
tzv . društveno dozvoljene kolicine alkohola. Drugi ce
medutim krenuti putem alkoholizma. Osnovni preduvjet puta u
alkoholizam je dugotrajno , prekomjerno pijenje alkoholnih pica.
Glavni cimbenici za nastajanje alkoholne bolesti su :
1. covjek
2. sredina
3. alkohol
Prvi korak u alkoholizam picinje ovisnošcu
o alkoholu što se ispoljava subjektivnim osjecanjem svakog
pojedinca da mu alkohol prua zadovoljstvo i olakšanje
. Zbog tog osjecaja pojacava se elja d se ponovo pije,
cime se stice navika a time i ovisnost o alkoholu , tj. stanje
u kojem se više ne moe bez alkohola. Razvoj alkoholne
bolesti pocinje raznim teškocama zdravstvene i socijane
prirode . Alkoholizam je dugotrajna i veoma sloena bolest
. Tokom stvaranja navike na alkohol kod vecine ljudi javlja
se i potreba za vecim kolicinama alkoholnog pica , a razvija
se dobra ponošljivost tj. tolerancija organizma prema alkoholu.
Mnogi se hvale svojim pijenjem u toj fazi , tvrdeci kako mogu
popiti ,'' a nije im ništa '' . Dali ce netko postati alkoholicar
ne moe se predvidjeti . Iako su alkoholna pica covjeku
poznata tisucama godina, a takode i njegove štetne posljedice
, prekomjerno pijenje nije nikada bilo toliko rasprostranjeno
kao danas što je uvjetovalo promjenu stava prema alkoholizmu
: Alkoholizam nije mana ni porok , vec bolest sa odredenim uzrocima
i posljedicama. Ovakav stav Svjetske zdravstvene organizacije
prihvatila je vecina zemalja u svijetu . iz njega dalje proizilazi
i promjena odnosa prema alkoholicarima .
Umjesto nekadašnjeg shvatanja da je alkoholicar
propalica i odpadnik , danas se on smatra bolesnikom kojem je
potrebna odgovarajuca zdravstvena i socijalna pomoc. Takav pristup
problemu alkoholizma omogucava alkoholicaru uspješno lijecenje
i povratak u zdrav i normalan ivot .
Promjena stava prema alkoholizmu od moralistckog
gledanja do shvatanja da je to bolest uslijedila je kao rezultat
dugotrajnogh proucavanja mnogobrojnih uzroka i posljedica alkoholizma
.Zbog nepoznavanja problema alkoholizma i pogrešnog stava
prema njemu , ali i opceg stanja znanstvenog , ekonomskog i
društvenog razvitka, alkoholicar ranije ili nije uopce
bio lijecen ili je sa zdravstvfenog aspekta tretiran kao duševni
bolesnik .
Zato se danas smatra da je alkoholizam : sindrom zavisnosti
od alkohola je stanje psihicko , a takode i fizicko kao posljedica
uivanja alkohola koji karakterišu ponašanje
i druge reakcije koje uvjek ukljucuju prinudu da se doive
njegovi psihicki efekti i kadkad da se izbjegnu osjecaji neugode.
Kad alkohola nema tolerancija moe , ali i ne mora postojati
.
Do sada je postojalo više definicija o alkoholizmu , medutim
ulazeci u sr ove bolesti spoznaje o njoj su se proširivale
i to je dovelo do mnoštva definicija koje su se uvjek dopunjavale
. Kao što nije lako odrediti kada prestaje granica društveno
dozvoljene kolicine a kad pocinje put u alkoholizam , tako se
ni definicijom alkoholizma ne mogu u potpunosti obuhvatiti svi
njegovi aspekti .
UZROCI ALKOHOLIZMA
Razlozi zbog kojih ljudi pretjerano piju raznovrsni su i ne
moe se govoriti o jedinstvenim uzrocima nastajanja alkoholne
bolesti .
Tri su osnovna cimbenika medu uzrocima alkoholne bolesti : covjek
, sredina , alkohol.
Alkoholna bolest nastaje u medusobnoj ovisnosti tih cimbenika
i niz drugih etioloških cimbenika . Razne teorije daju
prioritet pojedinim od tih cimbenika .
Prema biološkim teorijama , alkoholicar nasljeduje specifican
tip metabolizma , koji kasnije uzrokuje sekundarni alkoholizam
.
Socijalne teorije zastupaju stav da su uzroci alkoholizma prije
svega u osobi alkoholicara , a zatim u njegovoj sredini , dok
psihološke teorije isticu psihološku uvjetovanost
alkohoizma. Medutim nisu ovo sve teorije , ima ih jos , ali
svaka sa svog aspekta zastupa odredeno mišljenuje o uzroku
ove bolesti . Rana istraivanja alkoholizma polazila su
od pretpostavke da je alkoholizam cak nasljedan , ali metabolicki
poremecaj kao cimbenik nije dokazan .
Iako je prema našim iskustvima i iskustvima
drugih centara alkoholizam kod osoba iz porodice alkoholicara
gotovo sva puta cešci nego medu srodnicima nealkoholicara
. S druge strane uoceno je da se ova bolest u porodici alkoholicara
prenosi vaspitanjem , kao socijalna karakteristika, što
znaci da se ne nasljeduje , nego se stice.
Obicaj traenja potpore u alkoholu i prividnoga
, trenutacnog rasterecenja stvara tzv. '' Psihološku štaku
'' na koju se osoba koja prekomjerno pije oslanja u ivotu
, zanemarujuci stvarno riješavanje konflikata i problema.
Zvog toga se alkoholu prilazi kao detektoru ljudske slabosti
. Osoba koja u alkoholu trai olakšanje od ivotnih
teškoca s vremenom stvara sve vece probleme i sve neodoljiviju
potrebu za picem. Takva osoba u stvari , ivi na 2 kolosjeka
izmedu alkoholnog privida i stvarnih ivotnih situacija.
Medutim , kad alkohol prestaje djelovati prestaje i pomoc one
'' psihološke štake'' , a u organimu ostaje praznina
i pustoš , ali i potreba da se sve ponovi . Poznato je
da je svaki pojedinac kreator svoje ivotne sredine , ali
i da socijalna i kulturna sredina uveliko uiticu na njeno formiranje.
Pijenje alkoholnih pica u vecini sredina društveno je prihvacena
pojava i oblik ponašanja . U neki sredinama pijenje ima
široke razmjere , bilo kao simbolicno sretstvo komuniciranja
u odredenim društvenim grupacijama , bilo kao obicajno
pijenje vecine jedinki te grupacije. Poznato je da su neke profesije
ugroenije alkoholizmom od drugih . (ugostiteljski radnici
, radnici u poizvodnji alkoholnih pica , vinogradari, terenski
radnici , rudari , profesionalni vozaci ) , mada alkoholizam
nije poznat kao profesionalna bolest niti je zakonom izjednacen
s drugim profesionalnim oboljenjima . Ucestalijoj pojavi alkoholizma
kod nekih profesija pogoduju nepovoljni radni uvjeti, veca dostupnost
alkohola , fizicko i psihicko iscrpljivanje radom , cesto izlaganje
stresnim situacijama i sl.
U anketama o razlozima prekomjernog pijenja ,
sprovedenim medu radnicima , uobicajeni su odgovori ; '' Pijem
zato što i drugi piju '' , '' Lakše se boriti sa alkoholom
nego sa ivotnim poteškocama '' , '' Alkohol mi daje
snagu'' .
Ispitivanjima Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije o
razlozima prekomjernog pijenja došlo se do sljedecih podataka
koji su prikazani na tablici br. 2.
Razlozi prekomjernog individualnog pijenja
Alternacija Apsolutni iznos Procenat Rang
Ima mnogo gostionica 40 2 IX
Do alkohola je lako doci (vocarski kraj) 274 16 III
Ljudi u mom kraju vole '' akšamluce'' 180 11 IV
Ne znaju kako da ispune slobodno vrijeme 288 17 II
U mom mjestu ljudi piju od pamtivjeka 171 10 V
Misle da je pijenje dokaz muškosti 137 8 VI
Nalaze utjehu u alkoholu jer slabo ive 118 6 VII
Iz objesti, jer imaju previše 318 19 I
Ne ele da budu '' Bijele vrane'' 49 3 VIII
Ne mogu da odgovorim 49 3 VIII
(Utjecaj sociopsiholoških cimbenika na prevenciju alkoholizma
, Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije , Sarajevo )
DJELOVANJE ALKOHOLA I NJEGOVE POSLJEDICE
Sagorjevanje alkohola u organizmu pocinje odmah poslije njegovog
uzimanja , resorpcijom u ustima , eludcu , tankom i debelom
crijevu. Etanol zbog male molekularne teine lako prolazi
kroz sluznice i brzo se resorbuje . Alkohol prelazi u krv resorpcijom
kroz sluznicu eludca a onda se sistemom vene porte prenosi
do jetre gdje pocinje njegova razgradnja . Jedan dio se razgraduje
u jetri a ostatak ulazi u krvotok i djeluje na sve tjelesne
organe. Mali dio alkohola izlucuje se nepromjenjen plucima ,
izdahnutim zrakom ili mokracom preko bubrega.
Stepen pijanstva odreduje se izracunavanje koncentracije alkohola
u krvi kao i u drugim tecnostima u organizmu. Na koncentraciju
alkohola u krvi u utjecu sljedeci cimbenici:
- Kolicina popijenog pica
- Vrsta , jacina pica
- Ritam pijenja
- Dali je alkohol uzet prije jela i dr.
Alkohol prije svega djeluje na centralni nervni sustav covjeka
ali ne stimulativno kako se obicno misli, vec depresivno . Posljedice
pijenja su razlicita su razlicita stanja napetosti što
se mjeri na razne nacine, najcešce koncentracijom alkohola
u krvi , alkoholemijom izraenom u promilima. Kad alkoholemija
iznosi 1.promil smatra se da u organizmu na svakih 1000 kapi
cirkulira 1.kap alkohola .
Kod nas se pri ocjenjivanju stepena napitog stanja preteno
upotrebljavaju ove norme :
- Smanjena sposobnost upravljanja motornim vozilom od 0,5 -0,8
promila
- Pripito stanje 0,5 – 1,5
- Pijano stanje 1,5- 2,5
- Teško pijano stanje 2,5 – 3,5
- Teško otrovanje alkoholom 3,5 – 4,0
- Alkoholna koma 5,0
- Smrt zbog trovanja alkoholom 5,5
U zavisnosti od svih tih cimbenika , poslije uzimanja odredenih
kolicina alkoholnih pica , nastaju razne faze i stepeni alkoholnog
pijanstva . Alkoholicara vec po vanjskim simptomima nije teško
prepoznati . To je osoba karakteristicnog izgleda , s modrom
bojom lica , narocito na nosu i obrazima zbog proširenih
malih vena (facies potatorum) . Ta boja na hladnoci postaje
jos tamnija . Ima mutne oci , slabo jede i voli jake zacine
i mirodije . Prilikom dugotrajnog pijenja prekomjernih kolicina
alkohola nastajku smetnje u prometu vitamina , što se manifestuje
avitaminoza , vec u pocetnom stadiju razvoja alkoholne bolesti
. Alkohol mnogo toga odnese i '' sapere'' na putu kroz organizam
a prije svega on je '' kradljivac '' vitamina . Za sagorjevanje
šecera u organizmu neophodan je B1 , a alkohol '' krade
'' baš taj vitamin . Deficit vitamina nije teško uociti
jer alkoholicar zbog njihovog nedostatka oboicno ima izgled
neuhranjene osobe .
Kronicni katar jednjaka veoma je cesta posljedica dugotrajnog
uzimanja alkoholnih pica , a ispoljava se kao paljenje u usnoj
šupljini , narocito u predjelu jednjaka , te kao garavica.
Kod ljudi sklonih prekomjernom pijenju u velikom broju slucajeva
nastaje rak jednjaka .
Takoder kronicni gastritis(upala eludca) veoma je cest
kod alkoholicara. Oštecenja eludca ne nastaju samo
direktnim djelovanjem alkohola na eludac , nego i kao
posljedica oštecenja jetre i poremecaja metabolizma vitamina
A i B . Ispitivanja pokazuju da kod ena eludac i
jetra bre stradaju od alkohola nego kod muškaraca
.
Smatra se da u prosjeku 7 od 10 alkoholicara ima '' natecenu
'' jetru, kao posljedicu nedovoljne ishrane i toksicnog dejstva
alkohola. Oko 90 % od ukupno uzetog alkohola razgraduje
se u jetri , zbog cega je jetra kod osoba koje prekomjerno pijupodlona
raznim ošteceninjima , od kojih je najtee ciroza
jetre . To je kronicna i neizljeciva bolest od koje preteno
obolijevaju alkoholicari. Tu se propale jetrene stanice zamjenjuju
vezivnim tkivom koje se skvrcuje , i jetra postaje cvornata
, a onda se smeurava i sve više gubi funkciju.
Osim navedenih organa stradaju i drugi kao sto je gušteraca
, zatim kardiovaskularni sustav , koa .itd
Do sada je bilo govora samo o organskim poremecajima medutim
njih prate i neurološki poremecaji . Tako atrofija mozga
javlja se u oko 90 % slucajeva alkoholicara gdje dolazi do gubitka
modanih stanica a za posljedicu ima intelektualnu i moralno-eticko
propadanje licnosti. Oštecenja su rijetko izazvana direktnim
dejstvom alkohola na nervni sustav i u vecoj su mjeri posljedica
poremecaja ishrane , narocito metabolizma šecera , proteina
, masti, vitamina, (posebno grupe B), minetala itd. Zbog toga
se javljaju razne neurološke bolesti alkoholicara medu
kojima se isticu neke od njih . Osim atrofije mozga kao cestog
poremecaja tu su i drugi . Npr. alkoholni polineuritis , (alkoholna
upala ivaca ) Ovo oboljenje se ubraja medu najcešce
bolesti alkoholicara. Obicno zahvata periferne nerve udova,
rijede modane nerve , a razvija se polagano . Rani simptomi
alkoholnog polineuritisa su bolovi sa grcevima i '' mravinjanjem
''u nogama i rukama .
Zatim alkoholna Ambliopija je jedno od cešcih oštecenja
organa vida alkoholicara . Bolesnik se ali na slabljenje
vida , na teškoce u razlikovanju crvene i zelene boje ,
a ocni preglem odkriva smanjenu oštrinu vida . Sva neurološka
oboljenja rijetko se javljaju izolirano .
Do sada je bilo rijeci o ogranskim i neurološkim poremecajima
medutim tu su i psihicki poremecaji. Najcešci psihicki
poremecaj koji se gotovo svakodnevno ponavlja u alkoholicara
je akutno pijano stanje ili akutna alkoholna intoksikacija ,
odnosno zatrovanje alkoholom . U alkoholnoj intoksikaciji alkohol
najsnanije djeluje na centralni nervni sustav . Njegov
efekat je uvjek depresija , funkcija koja zapocinje sa najvišim
psihickim funkcijama . U pocetnom stadiju preovladava euforicno
raspoloenje i javlja se lana hrabrost i lano
samopouzdanje . Takvo prividno stimulativno djelovanje i dobro
raspolozenje i jesu najcešci motivi za pijenje . Drugi
psihicki poremecaj je patološko pijano stanje . To je stanje
patološke intoksikacije koje se manifestuje ekstremnim
uzbudenjem , nekada sa ubilackim nastojanjima. Simptomi patološke
alkoholne opijenosti nisu u svim slucajevima jednaki . Neke
osobe u patološkom pijanom stanju toliko su agresivni da
razbijaju sve oko sebe , lupaju , kidaju , demoliraju itd. U
ovakvom stanju nije iskljuceno samopovredivanje , ranjavanje
, pa cak i ubistvo nedunih trenutno prisutnih osoba .
Patološko pijano stanje traje obicno nekoliko minuta do
nekoliko sati , izuzetno i nekoliko dana . Moe se kod
jedne osobe pojaviti više puta, zavisno od predispozicije
i nepostojanja tolerancije centralnog nervog sustava na sasvim
male doze alkohola . Sa sudskog stajališta znacajno je
da se kriminogena djela, ako ih bude, mogu obrazloiti
i pravdati samo pri prvoj pojavi patološkog pijanog stanja
.
Delirijum tremens (alkoholno lusilo) je cesta psihoza kod alkoholicara.
Javlja se kao posljedica toksicnog dejstva alkohola, obicno
kod ljudi sklonih prekomjernom pijenju, odnosno ovisnih o alkoholu
mada su zabiljeeni i slucajevi tog poremecaja kod djece
pa i kod novorodencadi. Bolesnik u takvom stanju ima crveno
oteceno lice sa razrogacenim ocima i tremorom cijelog tijela
, narocito ruku. Zbog vidnih , slušnih i opipnih halucinacija
zastrašujuceg karaktera preivljava intenzivan strah
, prividaju mu se male ivotinje , miševi , zmije,
štakori ili vidi oko sebe cijele scene i prizore poput
strašnih snova. Delirijum tremens traje od nekoliko sati
do dvije sedmice , obicno od 2-5 dana. Završava se najcešce
naglo tzv. Terminalnim snom iz kojeg se bolesnik budu iscrpljen
ali bistar i miran . Postoji i niz drugih psihoza koje se javljaju
konzumacijom alkohola npr. Korsakovljeva psihoza i dr.
Alkohol takoder negativno utjece na psihofizicko zdravlje mladih.
Organizam mladih osoba je osjetljiviji od organizma starijih
, pa je štetno djelovanje alkohola izraenije. Zato
pijenje alkohola , a posebno prekomjerno ima sloene posljedice
na formiranje licnosti mlade osobe. U kriminološkim teorijama
preovladavaju dva shvatanja o vezi kriminaliteta i alkohola
: alkohol i kriminalitet i kriminogeni alkoholizam . Naime,
iako postoji sloena uzrocna veza izmedu alkohola i kriminaliteta
, neutjece samo alkohol na pojavu kriminaliteta, vec i kriminalitet
doprinosi širenju alkoholizma. Brojni podatci govore o
alkoholu kao o kriminogenom cimbeniku . Pri tome se navode kao
tei i društveno opasniji oni oblici kriminaliteta
koji se planiraju u trijeznom stanju a izvršavaju pod utjecajem
alkohola. Ispitivanja raznih autora takoder pokazuju da je alkohol
glavni cimbenik kod agresivnog kriminalita: krvnih delikata,
kleveta, uvreda , maltretiranja, silovanja i sl.
Vano je spomenuti da je alkohol bio uzrocnik mnogim nesrecama
na putu još u vrijeme kada u fijakeri i kocije bili najbre
prevozno sredstvo. Tako su u Becu npr. u to vrijeme postojali
propisi prema kojima je kocijašima bilo zabranjeno da upravljaju
zapregom kada su pod dejstvom alkohola .
U današnjim uvjetima ''savremenog saobracaja'' alkohol
predstavlja posebnu opasnost .
LIJECENJE I PREVENCIJA ALKOHOLIZMA
Shvatanje da alkoholizam nije bolest nego porok utjecalo je
i na stavove u vezi s lijecenjem alkoholicara. Još donedavno
, a ponegdje i danas alkoholicari su se lijecili dugotrajnom
internacijom – zatvaranjem u psihijatrijske ustanove da
ne bi pili i stvarali problemi svojoj okolini. Danas se alkoholizam
lijeci savremenim metodama socioterapije i psihoterapije i u
velikom broju slucajeva izlijecenje je potpuno. Za uspješno
lijecenje alkoholizma neophodan je kontinuirani tretman alkoholicara
tjekom odgovarajuceg perioda , kao i ucešce njegove porodice
. Za uspješno lijecenje osnovno je postici apstinenciju
od alkohola, a zatim postupnim terapijskim mjerama ostvariti
potpunu rehabilitaciju i resocijalizaciju alkoholicara sa trajnom
apstinencijom . Apstinencija je osnovni preduvjet uspješnog
lijecenja alkoholizma. Ona je , medutim , za svakog alkoholicara
i najtea.
Mali broj alkoholicara dolazi na lijecenje dobrovoljno , obicno
idu pod pritiskom drugih, kad zbog svog ponašanja i nacina
ivota pocnu uzrokovati poteškoce i neprilike u porodici,
na radnom mjestu i u drušvu. Rano otkrivanje i prepoznavanje
alkoholizma veoma je vano za njegovo uspješno lijecenje.
Alkoholizam se moe lijeciti na više nacina: ambulantno,
hospitalnim tretmanom (stacionarno) , u savjetovalištima,
u tzv. dnevnim bolnicama, klubovima lijecenih alkoholicara.
Lijecenje alkoholicara u savremenim uvjetima odvija se nekoliko
faza i uz primjenu raznih metoda lijecenja.
Terapijski program savremenog lijecenja i rehabilitacije alkoholicara
vrlo je kompleksan i provodi se metodama svrstanim u tri osnovne
grupe:
1. Medikamentozna terapija
2. Psihoterapija
3. Socioterapija
U terapijskom postupku zastupljeni su somatski , psihološki
, pedagoški, socijalni, rekreativni i profesionalni cimbenici
. U rujnu 1967 godine u Psihijatrijskoj bolnici u Sarajevu otvoreno
je specijalizirano odjeljenje za lijecenje alkoholicara koji
je s vremenom prerastao u Centar za alkoholizam , sa Dnevnom
bolnicom , Dispanzerom za alkoholicare i mnogobrojnim klubovima
lijecenih alkoholicara širom B i H . Posthospitalnim pracenjem
lijecenih alkoholicara došlo se do saznanja da su u lijecenju
osim hospitalnig i dispanzerskog tretmana , potrebne i nove
mjere, uz ukljucivanje niza cimbenika iz neposredne okolice.
Uz promjenu stava prema prekomjernom pijenju lijecenje i rehabilitacija
alkoholicara mora da se odvija u uvjetima šire društvene
zajednice, podrazumjevajuci puni angaman alkoholicara.
Da ne bi do svega ovoga došlo , odnosno da bi se suzbio
alkoholizam potrebno je poduzeti odredene preventivne mjere
. Osnovni cilj preventivnog djelovanja jest ocuvanje zdravlja
i sprjecavanje pojave bolesti . Prevencija alkoholizma ne moe
biti odvojen proces od lijecenja i rehabilitacije, nego se mora
provoditi jedinstveno i povezano u suradnji strucnjaka odgovarajucih
disciplina. S druge strane, alkoholizam je kao bolest i strucno
– medicinski problem , prije svega problem socijalne psihijatrije
( što je prihvacen stav u našoj društvenoj zajednici)
, a lijecenje i rehabilitacija u tijesnoj su vezi sa proucavanje
i prevencijom alkoholizma.
Prevencija alkoholizma moguca je samo uz jasnu definiciju problema
i dobro poznavanje cjelokupne problematike nastanka i razvoja
alkoholizma .
ZAKLJUCAK
U posljednjih nekoliko decenija u gotovo svim zemljama svijeta
znatno je povecana proizvodnja i potrošnja alkoholnih pica.
Istovremeno , naglo je porastao broj alkoholicara. O tome svjedoce
podatci o porastu broja bolesnika u psihijatrijskih i slicnim
specijaliziranim ustanovama koji na lijecenje dolaze zbog poremecaja
uzrokovanih alkoholom . U porastu je broj umrlih od ciroze jetre
i drugih komplikacija zbog prekomjernog pijenja kao i broj nesretnih
slucajeva i krivicnih djela. Broj samoubojstava ili pokušaja
samoubojstva ciji je neposredan uzrok alkohol , takoder je u
porastu. Prema ovim i drugim podatcima , alkoholizam danas ima
epidemiološke razmjere i smatra se jednom od najcešcih
bolesti u svijetu: po ucestalosti i posljedicama dolazi odmah
iza oboljenja raka i bolesti srca.
Poznato je da sport i alkohol ne idu zajedno i bavljenje sportom
i uzimanje alkoholnih pica se iskljucuju . Fizickim aktivnostima
i rekreacijom , dostupnim svakom covjeku moe se uspostaviti
takva ravnotea u duhovnom ivotu koja ce sama od
sebe iskljucivati potrebu za alkoholom . Zbog toga je razvijanje
fizicke kulture , narocito kod mladih jedan od bitnih preduvjeta
njihovog duhovnog zdravlja .
|