|
![](home.jpg)
NARKOMANIJA ILI BOLEST OVISNOSTI |
Zlo nije dijelo samo onog koji ga cini i onoga je koji
mogavsi sprijeciti da se cini, ne sprijecava ga. TUKIDID Narkomanija
se siri u svim zemljama svijeta te i nasa zemlja nije postedjena
od ove pojave. Drogu najvise koriste mladi u dobi izmedju 14 i 25
godina zivota. Uzimaju je iz znatizelje, dosade, potistenosti, zelje
za avanturom, slabosti da odbiju ponudjenu drogu kao i nedostatak
cvrsce veze s obitelji.
Vecina mladih ljudi ne uzima drogu. Manji broj ce
nakon prvog uzimanja to ponoviti nekoliko puta i njima prijeti opasnost
da postanu ovisnici. Najucestalija droga koju oriste mladi na nasem
ilegalnom trzistu su proizvodi indijske konoplje - marihuana, hasis
i hasisovo ulje.
Svaka je droga opasna jer svojim djelovanjem smanjuje
sposobnost za rad i koncentraciju, pojavljuju se prividjanja, sklonost
za samoubojstva i aktiviraju pojavu skrivenih dusevnih bolesti.
Nakon duzeg uzimanja ovih droga javlja se potreba za "tezim" drogama
kao sto su kokain, hereoin i morfij. One jos razornije djeluju na
psihofizicko stanje korisnika, uzimaju se najcesce injekcijama,
pa izazivaju AIDS, zuticu, trovanje krvi i slicno. Osobe koje koriste
drogu su narkomani i ne uzimaju je iz zadovoljstva, vec radi neizdrzivo
jakog nagona za uzimanjem i izbjegavanjem mukotrpnih bolova. Narkoman
u drustvu zivi kao nametnik posto sve uzima a nista ne daje. Njegovi
interesi su vezani za drogu samo kako je i gdje nabaviti.
Roditelji i odgajatelji ne smiju misliti da je narkomanija
pojava koja ih se ne tice, da je nema ili da je ona problem drugih.
Nijedna obitelj nije postedjena mogucnosti da jednoga dana udje
u taj krug. Odgoj nije svemocan, ali mu je moc velika.
Marihuana je zalena ili siva mješavina isjecakanog
lišca i cvjetova konoplje koja se naziva Cannabis sativa. Postoji
preko 200 naziva za marihuanu u slengu, a kod nas se najcešce
koristi termin "trava". Obicno se puši kao cigareta (koja se
zove joint) ili u luli ili u nargili. Ponekad se marihuana miješa
sa smrvljenim tabletama i tako puši; to se naziva "hemija".
Glavna aktivna supstanca u marihuani je THC (delta-9-tetrahydrocannabinol).
1988., otkriveno je da membrane odredenih nervnih celija sadre
proteinske receptore koji veu THC. Kad se smjesti, THC otpušta
seriju reakcija koje dovode do uzbudenja koje doivljavaju
korisnici kad puše marihuanu. Kratkorocni efekti koje uzrokuje
upotreba marihuane su problemi sa pamcenjem i ucenjem; iskrivljena
percepcija; oteano mišljenje i rješavanje problema;
loša koordinacija; ubrzano kucanje srca; anksioznost i napadi
panike.
Zdravstvene teškoce
Uticaj marihuane na mozak
Istraivaci su otkrili da THC mijenja nacin na
koji informacija dolaze do mozga i preraduju se u hipokampusu. Hipokampus
je dio limbickog sistema mozga koji je od velike vanosti za
ucenje, pamcenje i integraciju iskustava sa emocijama i motivacijom.
Istraivanja su pokazala da su neuroni u sistemu preradivanja
informacija u hipokampusu i aktivnost nervnih vlakana u ovom podrucju
ometeni prisustvom THC-a.
Najnovija otkrica su pokazala da dugotrajna upotreba marihuane stvara
promjene u mozgu slicne onima koje stvara dugotrajna upotreba drugih
droga.
Uticaj marihuane na pluca
Onaj ko redovno puši marihuanu moe imati
respiratorne probleme slicne onima koje imaju pušaci duhana.
Oni mogu svakodnevno kašljati i iskašljavati šlajm,
mogu imati simptome hronicnog bronhitisa i cešce su prehladeni.
Ukoliko nastave pušiti marihuanu moe doci do abnormalnog
funkcionisanja pluca usljed oštecenog ili uništenog plucnog
tkiva.
Bez obzira na prisustvo THC-a, kolicina katrana koji udahnu pušaci
marihuane i nivo karbon monoksida koji se apsorbira su tri do pet
puta veci nego kod pušaca duhana. Ovo moe biti zbog toga
što korisnici marihuane dublje udišu dim i due ga
zadravaju u plucima i zato što se dim marihuane ne filtrira.
Uticaj marihuane na srce i krvni pritisak
Najnovija istraivanja pokazuju da pušenje
marihuane istodobno sa injiciranjem kokaina moe uzrokovati
veoma ubrzano kucanje srca i povišen krvni pritisak. U toku
jednog istraivanja, korisnicima marihuane i kokaina davana
je samo marihuana, samo kokain, a zatim marihuana i kokain zajedno.
I jedna i druga droga uticu na kardiovaskularni sistem; kada se
kombinuju, efekti su jaci i due traju. Srcani ritam se povecao
za 29 otkucaja u minuti samo sa marihuanom i 32 otkucaja u minuti
samo sa kokainom. Kada se obje droge kombinuju, srcani ritam se
poveca za 49 otkucaja u minuti, i ubrzan ritam traje due.
Osobe koje su uzimale drogu su mirno sjedile. Medutim, u normalnim
(a ne eksperimentalnim) okolnostima, individua moe pušiti
marihuanu i injicirati kokain a zatim raditi nešto što
izaziva stres, što moe znacajno poveceti rizik od preopterecenja
kardiovaskularnog sistema.
Uticaj dugotrajnog uzimanja marihuane na ucenje
i ponašanje
Jedna studija provedena medu srednjoškolcima
pokazuje da vještine vezane za panju, ucenje i pamcenje
slabe kod onih koji su dugo uzimali marihuanu, cak i nakon što
su 24 sata prekinuli uzimati drogu. Istraivaci su uporedili
65 "teških korisnika" koji su pušili marihuanu u prosjeku
29 od 30 proteklih dana i 64 "lakših korisnika" koji su u prosjeku
pušili 1 od proteklih 30 dana. Nakon što su ih briljivo
nadgledali u periodu od 19 do 24-satne apstinencije od marihuane
i drugih ilegalnih droga i alkohola, ucenicima je dato nekoliko
standardnih testova kojima se mjeri panja, pamcenje i ucenje.
U poredenju sa "lakšim korisnicima" "teški korisnici"
marihuane su pravili više grešaka i tee su zadravali
panju, tee su prebacivale panju ukoliko su to
zahtijevale promjene u okolini, imali su poteškoca u zapaanju,
preradi i upotrebi dobivenih informacija. Ova otkrica ukazuju da
je vece slabljenje medu "teškim korisnicima" vjerovatno povezano
sa izmjenama aktivnosti mozga uzrokovanih marihuanom.
Dugorocna istraivanja upotrebe marihuane medu mladima osnovnoškolskog
uzrasta pokazuju da oni koji uzimaju marihuanu postiu slabiji
uspjeh nego oni koji ne uzimaju, cešce prihvataju devijantno
ponašanje, cešce se odaju delinkventnom ponašanju
i agresiji, više se bune, imaju lošije odnose sa roditeljima,
i više se drue sa delinkventima i korisnicima droga.
Istraivanja pokazuju vecu ljutnju i regresivno ponašanje
(sisanje prsta, gnjev) kod male djece ciji roditelji uzimaju marihuanu,
nego kod djece ciji roditelji ne konzumiraju ovu drogu.
Uticaj marihuane na trudnocu
Zloupotreba bilo koje droge moe naškoditi
zdravlju ene u trudnoci. Istraivanja pokazuju da su
bebe koje su rodile majke koje su u toku trudnoce uzimale marihuanu
bile manje od beba koje su rodile majke koje nisu uzimale drogu.
U suštini, postoji veca vjerovatnoca da kod manjih beba dode
do zdravstvenih problema.
Dojilje koje uzimaju marihuanu, putem mlijeka prenose odredenu kolicinu
THC-a na bebu. Istraivanja pokazuju da, ukoliko majka konzumira
marihuanu tokom prvog mjeseca dojenja, moe doci do slabijeg
motorickog razvoja bebe (kontrolisanje pokreta mišica).
Adiktivni potencijal marihuane
Droga je adiktivna ako stvara kompulzivnu, cesto nekontrolisanu
udnju za drogom, njeno traenje i uzimanje, bez obzira
na negativne zdravstvene i društvene posljedice. Marihuana
zadovoljava ove kriterije. Više od 120.000 ljudi u SAD godišnje
se prijavi na lijecenje od ovisnosti o marihuani. Izmedu ostalog,
istraivanja provedena na ivotinjama pokazuju da marihuana
stvara fizicku ovisnost, a neki ljudi govore o simptomima odvikavanja.
Heroin je veoma adiktivna droga. Najnovija istraivanja
pokazuju da se umjesto injiciranja heroin sve cešce puši
ili ušmrkava, i to kako zbog njegove sve vece cistoce, tako
i zbog postojanja zablude da se tako ne stvara ovisnost.
Heroin se proizvodi iz morfina, prirodne supstance koja se dobija
iz cahure azijskog maka. Heroin se na trištu obicno javlja
kao bijeli ili smedi prah. U slengu se heroin najcešce naziva
"H", "horse" ili "junk".
Zdravstvene teškoce
Zloupotreba heroina je povezana sa ozbiljnim zdravstvenim
problemima, ukljucujuci predoziranje, spontani pobacaj, propadanje
vena i infektivne bolesti HIV/SIDA i hepatitis.
Kratkorocni efekti heroina se javljaju odmah nakon uzimanja i nestaju
nakon nekoliko sati. Nakon što injicira heroin korisnika zahvati
talas euforije, skupa sa osjecajem toplote, otealim ekstremitetima
i suhim ustima. Nakon inicijalne euforije korisnik zapada u "stond",
stanje naizmjenicne budnosti i pospanosti. Mentalne funkcije postaju
zamagljene, a dolazi i do depresije centralnog nervnog sistema.
Dugorocni efekti heroina se javljaju nakon ponovljene upotrebe u
toku odredenog vremenskog perioda. Kod hronicnih korisnika moe
doci do propadanja vena, infekcije srcanih zalistaka, cireva i bolesti
jetre. Mogu se javiti plucne komplikacije, ukljucujuci upalu pluca,
i to kako zbog lošeg zdravstvenog stanja korisnika, tako i
zbog depresivnih efekata heroina na disanje.
Pored efekata koje proizvodi sama droga, ulicni heroin ima dodataka
koji se ne rastvaraju lako i uzrokuju zacepljenje krvnih sudova
koji vode u pluca, jetru, bubrege ili mozak.
Tolerancija, ovisnost i apstinencija
Kod redovne upotrebe heroina razvija se tolerancija.
To znaci da korisnik mora uzimati više heroina da bi postigao
isti intenzitet efekta koji droga stvara. Kako se povecava doza,
vremenom se razvijaju psihicka i fizicka ovisnost. Sa fizickom ovisnosti,
tijelo se adaptira na prisustvo droge i ako se njena upotreba smanji
ili potpuno obustavi javlja se apstinencijalna kriza.
Apstinencija, koja se kod redovnih korisnika moe javiti i
nekoliko sati nakon zadnjeg unošenja droge, stvara udnju,
nemir, bol u kostima i mišicima, insomniju, dijareju i povracanje,
osjecaj hladnoce i jeenje koe ("cold turkey"), trzanje
i druge simptome. Najjaci intenzitet apstinencijalne krize se javlja
izmedu 48 i 72 sata nakon zadnjeg uzimanja i opada nakon sedam dana.
Iznenadna apstinencijalna kriza kod teških ovisnika koji su
lošeg zdravstvenog stanja moe biti fatalna, iako se smatra
da je apstinencija od heroina daleko manje opasna nego apstinencija
od alkohola ili barbiturata.
Lijecenje
Postoji široka paleta tretmana heroinske ovisnosti,
ukljucujuci terapije medikamentima i bihejvioralne terapije, kao
i terapijske zajednice. Dosad se pokazalo da najbolje rezultate
daje kombinacija terapije medikamentima sa ostalim suportivnim tehnikama,
tako da pacijenti najcešce prestaju uzimati heroin (ili druge
opijate) i vracaju se stabilnom i produktivnom ivotu.
Za lijecenje heroinske ovisnosti najcešce se kristi metadon.
Metadon, sinteticki opijat koji blokira efekte heroina 24 sata,
pokazao se veoma uspješnim kad je propisan u dovoljnim dozama
ljudima koji su ovisni o heroinu. LAAM, takoder sinteticki opijat
koji se koristi u lijecenju heroinske ovisnosti, moe blokirati
efekte heroina 72 sata. Ostali odobreni lijekovi su naloxone, koji
se koristi u slucajevima predoziranja, i naltrexone, oba ova lijeka
blokiraju efekte morfina, heroina i ostalih opijata.
Postoji mnogo djelotvornih bihejvioralnih terapija za tretiranje
heroinske ovisnosti. One se mogu provoditi ambulantno i stacionarno.
Neke nove bihejvioralne terapije pokazuju veliki uspjeh u lijecenju
heroinske ovisnosti. Contingency menagement terapija koristi sistem
jamstva, gdje pacijenti dobijaju "bodove" kada im je test na drogu
negativan, i oni te "bodove" mogu zamijeniti za stvari koje ce im
olakšati ivot bez droge. Kognitivno-bihejvioralnom terapijom
se nastoji pomoci pacijentu da promijeni svoje mišljenje, ocekivanja,
ponašanje i da razvije vještine koje ce mu pomoci da se
nosi sa svakodnevnim stresom.
CRACK I KOKAIN
Kokain je veoma adiktivna droga. Kada jednom uzme
kokain individua ne moe predvidjeti da li ce nastaviti uzimati
drogu ili ne.
Osnovni nacini unošenja kokaina u organizam su: ušmrkavanje,
injiciranje i pušenje. Ušmrkavanjem se kokainski prah
udiše kroz nos, gdje se apsorbuje u krvotok kroz nazalno tkivo.
Injiciranjem se droga, pomocu igle, direktno unosi u krvotok. Pušenjem
se kokainska para ili dim udiše u pluca, gdje je apsorpcija
u krvotok jednako brza kao i kod injiciranja.
"Crack" je ulicno ime za free base (slobodnu bazu) koja se koristi
za pušenje, a dobija se iz kokain hidroklorida. To se radi
tako što se kokain pomiješa sa sodom bikarbonom i vodom,
a zatim zagrije da bi se odstranio hidroklorid i na taj nacin se
proizvodi kokain za pušenje. Termin "crack" se koristi zbog
zvuka pucketanja koji se javlja kada se ta mješavina puši,
odnosno kada se zagrije, a to se dešava zbog prisustva sode
bikarbone.
Zloupotreba kokaina je jednako opasna bilo da se uzima ušmrkavanjem,
injiciranjem ili pušenjem. Izgleda da do kompulzivne upotrebe
kokaina bre dolazi ako se ova supstanca puši, nego kad
se ušmrkava. Pušenjem, veoma visoke doze kokaina brzo
dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutacno uzbudenje. Korisnik
koji injicira drogu je izloen riziku da se zarazi HIV virusom,
ako dijeli iglu ili ostali pribor za injiciranje.
ZDRAVSTVENE TEŠKOCE
Kokain je jak stimulant centralnog nervnog sistema
i on onemogucava proces reapsorpcije dopamina, hemijskog prenosioca
signala kojima se reguliše osjecaj uitka i kretanja.
Dopamin predstavlja dio sistema za nagradivanje kojeg mozak otpušta
i pri tom doprinosi stvaranju uzbudenja koje je karakteristcno za
konzumiranje kokaina.
Efekti kokaina koji se ocituju kroz tjelesne promjene ukljucuju
suene periferne krvne sudove, proširene zjenice, povišenu
temperaturu i krvni pritisak i ubrzano kucanje srca. Trajanje pocetnih
euforicnih efekata kokaina, što ukljucuje hiper-stimulaciju,
smanjen umor i bistrinu uma, zavisi od nacina unošenja droge.
Što je bra apsorpcija, to je krace trajanje uzbudenja.
Uzbudenje nakon ušmrkavanja moe trajati 15 do 30 minuta,
dok nakon pušenja moe trajati 5 do 10 minuta. Povecana
upotreba moe smanjiti period stimulacije.
Neki korisnici spominju osjecanja nemira, razdraljivosti i
anksioznosti. Takoder se moe razviti tolerancija, pa mnogi
ovisnici govore da nastoje ostvariti jednako zadovoljstvo kao nakon
prvog uzimanja, ali u tom ne uspijevaju. Naucno je dokazano da neuropsihološke
promjene koje izaziva kokain uticu da individua nastavlja uzimati
drogu, unatoc štetnim psihickim i socijalnim posljedicama.
U rijetkim slucajevima, moe doci do iznenadne smrti nakon
prvog uzimanja kokaina. Ipak, ne zna se kod koga postoji sklonost
za iznenadnu smrt.
Visoke doze kokaina i/ili produena upotreba mogu izazvati
paranoju. Pušenje crack kokaina moe stvoriti agresivno
paranoidno ponašanje kod korisnika. Kada ovisnici prestanu
uzimati kokain, oni najcešce postaju depresivni. Stoga moe
doci do nastavljanja upotrebe kokaina kako bi se prevazišla
depresija. Produeno ušmrkavanje kokaina moe dovesti
do cira na sluzokoi nosa i do oštecenja nazalnog septuma
u tolikoj mjeri da moe doci do njegovog kolapsa. Smrti povezane
sa zloupotrebom kokaina najcešce nastaju usljed zastoja srca
ili napada koje prati prestanak disanja.
DODATNA OPASNOST: COCAETHYLENE
Kada ljudi miješaju kokain i alkohol, oni neznajuci
prave kompleksan hemijski eksperiment unutar svog tijela. Istraivanja
koje je provela NIDA (National Institute on Drug Abuse) su pokazala
da ljudska jetra kombinuje alkohol i kokain i stvara trecu supstancu
cocaethylene, koja intenzivira euforicne efekte kokaina,dok se javlja
povecan rizik od iznenedne smrti.
LIJECENJE
Veoma rasprostranjena zloupotreba kokaina je podstakla
razvoj programa za lijecenje zloupotrebe ovog tipa droge.
Prioritet u istravanju jeste pronalazak medikamenta koji bi
blokirao ili veoma smanjio efekte kokaina, i koji bi se koristio
u lijecenju. Istraivaci takoder nastoje otkriti lijek koji
bi pomogao da se prevazide jaka udnja za drogom kod ljudi
koji se odvikavaju od kokaina. Trenutno se ispituje efikasnost i
bezbijednost korištenja nekih lijekova za lijecenje kokainske
ovisnosti.
Zajedno sa terapijom medikamentima koriste se bihejvioralne terapije,
posebno kognitivno bihejvioralna terapija, koja moe biti veoma
efikasna kod lijecenja pacijenata koji zloupotrebljavaju kokain.
Obezbjedivanje optimalne kombinacije razlicitih tretmana za svakog
pojedinacnog pacijenta je od velikog znacaja za krajnji ishod lijecenja.
Mamfetamin je adiktivni stimulant koji aktivira odredene
stanice u mozgu. Metamfetamin je hemijski srodan amfetaminu, ali
efekti metamfetamina na centralni nervni sistem su jaci. Obe droge
se koriste u medicinske svrhe, najviše u lijecenju gojaznosti,
ali je njihova terapijska upotreba ogranicena.
Metamfetamin se proizvodi u ilegalnim laboratorijama, vrlo je adiktivan
i cesto se zloupotrebljava. Metamfetamin ima razlicite nazive u
slengu kao što su: "speed", "meth" i "chalk". Metamfetamin
hidroklorid, cisti providni komadici slicni ledu, koji se koriste
za pušenje, zovu se:"ice", "crystal" i "glass".
Zdravstvene teškoce
Metamfetamin oslobada velike kolicine neurotransmitera
dopamina, koji stimuliše modane celije, podiuci
raspoloenje i tjelesnu pokretljivost. Pokazalo se da ima neurotoksicne
efekte, oštecujuci modane celije koje sadre dopamin
i serotonin (neurotransmiter). Izgleda da nakon odredenog vremena
metamfetamin uzrokuje smanjenje nivoa dopamina, što moe
dovesti do simptoma slicnih onima kod Parkinsonove bolesti.
Metamfetamin se uzima oralno, intranazalno (ušmrkavanje praha),
intravenozno (ubrizgavanjem) i pušenjem. Odmah nakon pušenja
ili intravenoznog ubrizgavanja, korisnik doivljava intenzivno
uzbudenje ili "flash" koje traje samo nekoliko minuta i smatra se
izuzetno ugodnim. Ušmrkavanje ili oralno uzimanje stvaraju
euforiju, ali ona nije intenzivna. Korisnici mogu brzo postati ovisni,
što dovodi do cešceg uzimanja i povecavanja doze.
Istraivanja na ivotinjama, koja se provode više
od 20 godina, pokazuju da velike doze metamfetamina oštecuju
neuronske završetke. Neuroni koji ne sadre dopamin i
serotonin ne odumiru nakon upotrebe metamfetamina, ali nervni završeci
budu odsjeceni, a pokazalo se da je njihov ponovni rast ogranicen.
Aktivnost CNS-a (centralnog nervnog sistema), nakon uzimanja i malih
kolicina metamfetamina, ukljucuje povecanu budnost, povecanu psihicku
aktivnost, smanjen apetit, hipertermiju i euforiju. Ostali efekti
CNS-a ukljucuju razdraljivost, insomniju, konfuziju, drhtavicu,
grceve, zabrinutost, paranoju i agresivnost. Hipertermija i grcevi
mogu razultirati smrcu. Metamfetamin uzrokuje ubrzano lupanje srca
i povišen pritisak, te moe dovesti do nepopravljivih
oštecenja krvnih sudova u mozgu, što moe biti uzrokom
modanog udara. U ostale efekte metamfetamina ubrajamo respiratorne
probleme, nepravilno kucanje srca i ekstremnu anoreksiju. Njegova
upotreba moe izazvati kardiovaskularni kolaps i smrt.
Klupske droge
Klupske droge su droge koje se najcešce konzumiraju
u klubovima, diskotekama, party-jima i slicnim mjestima na kojima
preovladava "rave" muzika. Droge koje se koriste na takvim mjestima
su veoma razlicite, a ukljucuju droge koje se vec dugo zloupotrebljavaju,
kao što su marihuana i kokain, kao i droge cija je zloupotreba
tek pocela, kao što su metamfetamin, ecstasy, gamma-hydroxybutyrat
(GHB), flunitrazepam (Rohypnol) i ketamin. Neke od ovih droga su
stimulanti, neke depresivi, dok su neke halucinogeni.
Jedan od razloga zašto mladi uzimaju ove droge jeste taj što
one predstavljaju novost. Zbog toga mladi smatraju da one nisu opasne
i da su nuspojave o kojima se govori rijetke ili preuvelicane, te
da njima licno ove droge ne mogu naškoditi. Medutim, upravo
zato što su to relativno nove droge, oni koji ih uzimaju su
pokusni kunici, jer cak ni naucnici ne znaju sve posljedice koje
one mogu izazvati. Ipak, pokazalo se da ove supstance mogu uzrokovati
ozbiljna, ponekad trajna oštecenja i smrt. Kako se kod nas
sve cešce prave rave party-ji bilo bi korisno procitati kakve
su to droge i koje opasnosti sobom nosi njihova (zlo)upotreba.
Metamfetamin – Meth, Speed, Crank
Metamfetamin, bijeli kristalni prah bez ukusa, je
veoma adiktivan stimulant koji se moe ušmrkavati, pušiti,
injicirati ili uzimati oralnim putem. Droga povecava aktivnost,
stvara uzbudenje i smanjuje apetit. Metamfetamin oštecuje modane
celije koje proizvode neurotransmitere dopamin i serotonin. Ovi
neurotransmiteri doprinose zadovoljstvu, motivaciji, spoznaji i
pamcenju. Njihov gubitak moe dovesti do nastanka sindroma
usporenog mišljenja, depresije i slabljenja motorike koji se
javlja kod teških korisnika metamfetamina. Zloupotreba metamfetamina
moe olakšati širenje HIV virusa i SIDE putem nezašticenog
sexa i dijeljenja pribora za injiciranje.
MDMA: methylenedioxymethamphetamine –
Ecstasy, X, XTC
Ecstasy je i stimulant i halucinogen. Raveri ga uzimaju
oralno u obliku tablete da bi im dao energiju za ples i za "dizanje"
raspoloenja. On ubrzava rad srca i povisuje krvni pritisak,
a moe dovesti do povišenja tjelesne temperature koja
uzrokuje zakazivanje bubrega i srca. Izgleda da droga maskira osjecaj
edi – što je veoma opasno zbog višesatnog
plesanja u zagušljivim i prepunim klubovima, pa moe doci
do smrti usljed akutne dehidriranosti. I kombinovanje ecstasyja
sa alkoholom moe biti izuzetno opasno, pa cak i fatalno. Hronicna
zloupotreba MDMA moe stvoriti dugorocne neurotoksicne efekte
u mozgu.
GHB: gamma – hydroxybuturate –
Tecni Ecstasy, G
Providna tecnost bez ukusa, GHB je depresor i vezan
je uz trovanja, predoziranja i silovanja. Predoziranje GHB-om moe
dovesti do gubljenja svijesti, kome i smrti, usljed prestanka disanja.
Posto je GHB ilegalan prave ga amateri, i stoga je jacina i cistoca
razlicita, tako da korisnici ne mogu sa sigurnošcu znati koliko
uzimaju. Zbog toga su cesta predoziranja.
Ketamin – K, Special K, Vitamin K
Ketamin je veterinarski anestetik koji stvara halucinatorne
efekte. Ako je u tecnom stanju droga se dodaje marihuani ili duhanu,
a ako je u praškastom obliku onda se ušmrkava kao kokain.
Velike doze ketamina dovode do delirijuma, amnezije, zakazivanja
motorickih funkcija, a ponekad i do prestanka disanja što moe
imati fatalan ishod.
Rohypnol: Flunitrazepam – Roofies, Rophie,
Roche
Benzodiazepinski sedativ slican Valiumu, flunitrazepam
nije odobren da se prodaje na recept. Uzima se oralno u obliku tablete
ili rastvoren u picu. Ova droga nema ni ukusa ni mirisa i stvara
amneziju, stoga ga osoba moe unijeti u organizam a da toga
nije ni svjesna. Zbog toga je flumitrazepam vezan uz silovanja i
druge seksualne napade.
Lysergic Acid Diethylamide: LSD – Acid,
L
LSD je veoma jak halucinogen koji se uzima oralno
najcešce na komadicima upijajuceg papira, kocki šecera
ili na tabletama u kojima se nalazi tecna droga. Droga stvara potpuno
abnormalno percipiranje, ukljucujuci izoblicenje zvucnih i vidnih
senzacija, te emocionalne efekte gdje se javljaju brze promjene
raspoloenja u rasponu od jakog straha do euforije.
Anabolicko androgeni steroidi su hemijske supstance
koje su vezane uz muške polne hormone. "Anabolicki"
se odnosi na stvaranje mišica, a "androgeni" na izraene
muške sekundarne karakteristike. "Steroidi" su vrsta
lijekova. Ovi lijekovi su legalno dostupni jedino putem recepta,
da bi se lijecila stanja koja se pojavljuju kad tijelo proizvodi
abnormalno male kolicine testosterona, kao što su kasni pubertet
i neke vrste impotencije, zatim da se lijeci trošenje tijela
pacijenata koji imaju SIDU i druge bolesti. Zloupotreba steroida
moe uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, od kojih su
neki neizljecivi.
Danas, atleticari i drugi zloupotrebljavaju anabolicke steroide
da bi poboljšali izvedbu i da bi unaprijedili svoj fizicki
izgled.
Anabolicki steroidi se uzimaju oralno ili se injiciraju, obicno
u ciklusima koji traju nekoliko sedmica ili mjeseci, umjesto da
ih uzimaju kontinuirano. Oni uzimaju višestruke doze steroida
tokom odredenog vremenskog perioda, zatim prestaju jedno vrijeme,
da bi opet poceli. Takoder, korisnici cesto kombinuju nekoliko razlicitih
vrsta steroida da bi povecali njihovu efektnost, a smanjili negativne
efekte.
Zdravstvene teškoce
Izvještaji pokazuju da upotreba anabolickih steroida
poboljšava mišicnu masu, snagu i sposobnost da se trenira
due i napornije. Postoji više zdravstvenih teškoca
koje su uzrokovane zloupotrebom steroida, od kojih su neke neizljecive.
Takoder, ljudi koji injiciraju anabolicke steroide izloeni
su riziku od dobijanja ili prenošenja hepatitisa, koji uzrokuje
teška oštecenja jetre, ili HIV-a, virusa koji dovodi do
SIDE.
Osnovni nusefekti koji se javljaju prilikom zloupotrebe steroida
su: tumor i rak jetre, utica, zadravanje tekucine, visok
krvni pritisak, povišen LDL (loši holesterol) i snien
HDL (dobri holesterol); ostali nusefekti ukljucuju: tumore bubrega,
akne i drhtavicu. Takoder, postoje još neki nusefekti vezani
uz spol:
• za muškarce - smanjeni testisi, smanjen broj spermatozoida,
neplodnost, celavost, rast grudi, povecan rizik od dobijanja raka
prostate
• za ene - rast dlaka po licu, celavost, neredovnost
ili prestanak mjesecnice, povecan klitoris, dublji glas
• za adolescente - prijevremeni prestanak rasta zbog preuranjenog
koštanog sazrijevanj i ubrzanih pubertetskih promjena. To znaci
da adolescenti rizikuju da ostanu niski ako uzimaju anabolicke steroide
prije nego što se potpuno razviju.
Naucna istraivanja pokazuju da zloupotreba anabolickih steroida
moe uzrokovati agresivnost i druge psihološke nusefekte.
Mnogi korisnici govore da se dobro osjecaju dok su na steroidima,
ali istraivaci isticu da moe doci do naglih promjena
raspoloenja, ukljucujuci i simptome slicne onima koji se javljaju
kod manije, što vodi do nasilja. Kad se prestane uzimati droga
cesto se javlja depresija, što moe doprinijeti razvoju
ovisnosti o anabolickim steroidima. Istraivaci, takoder, navode
da korisnici mogu patiti od paranoidne ljubomore, ekstremne razdraljivosti,
zabluda, lošeg prosudivanja usljed osjecaja nepobjedivosti.
Drugi nazivi E, MDMA, XTC. Ostali nazivi variraju od
mjesta do mjesta.
Kategorija droge Stimulant centralnog nervnog sistema
Ecstasy je ...
MDMA (3,4-Methylenedioxy-N-methamphetamine) je sinteticka
psihoaktivna droga koja ima stimulativna i halucinogena svojstva.
MDMA je veoma popularna droga koja je stekla popularnost u zadnjih
20 godina zbog toga što stvara jak osjecaj ugodnosti, empatije
i bliskosti sa drugima. Najcešce se javlja u vidu tableta,
iako se ponekad prodaje u obliku kapsula ili praha. Najcešce
se uzima oralno, a rijetko se ušmrkava. Upotreba MDMA je usko
vezana za ''rave'' i ''techno'' scenu širom svijeta, ali MDMA
su tokom 1970-ih godina koristili terapeuti kako bi pomogli osobama
koje imaju odredenih psihickih i emocionalnih poteškoca.
MDMA je veoma popularna droga koju koriste adolescenti na partyjima
i zbog toga pojedinci prodaju tablete razlicitog sastava kao ecstasy.
Dok je ecstasy popularan naziv za MDMA, prakticna definicija za
ecstasy je svaka tableta predstavljena na ulici kao MDMA. Sadraj
tableta koje se kupuju na ulici je izuzetno nepouzdan i obicno sadri
druge psihoaktivne supstance kao što su: kofein, efedrin, amfetamin,
PMA, DXM, MDA, MDE izmedu ostalih. Tablete ecstasyja ne sadre
obavezno MDMA ili bilo koju drugu psihoaktivnu supstancu, odnosno
supstancu koja dovodi do izmjene stanja svijesti. Zbog toga se proizvode
testeri za MDMA, koji omogucavaju korisniku da utvrdi sadraj
tablete.
Historija
MDMA je otkriven u Njemackoj 1913. godine, a 1914.
godine ga je patentirala farmaceutska kompanija kako bi se koristio
za smanjivanje apetita. Medutim, zbog svojih nus efekata MDMA nije
nikad plasiran na trište. MDMA je sredinom 1960-ih godina
ponovo otkriven kada se o njemu mnogo pisalo u naucnim casopisima.
Tokom 1970-ih godina neki terapeuti u SAD su koristili MDMA kako
bi olakšali psihoterapiju, jer su pacijenti govorili otvorenije
o svojim problemima tokom terapeutskih seansi. Proizvodnja MDMA
u tajnim laboratorijama, njegova povecana zloupotreba medu mladima
i dokazi o negativnim zdravstvenim efektima, ukljucujuci oštecenja
mozga, doveli su do zabrane MDMA 1985. godine.
Mogucnost izazivanja ovisnosti
Kao i kod drugih amfetamina, redovna upotreba dovodi
do tolerancije, što znaci da su potrebne vece doze kako bi
se postigao isti efekat. Korisnici mogu postati psihicki ovisni
o efektima droge, kao i o stilu ivota koji se vee za
upotrebu ecstasyja.
Nacin uzimanja
Ecstasy se konzumira oralno u obliku tableta ili kapsula.
Legalna upotreba
Iako se tvrdilo da se ecstasy moe koristiti u psihoterapiji,
ova droga trenutno nema nikakvu medicinsku upotrebu. Ecstasy je
klasificiran kao droga I stupnja u Aktu o zloupotrebi droga (Misuse
of Drugs legislation).
Kratkorocni efekti
Ecstasy se najcešce uzima na "rave" partyjima da
bi se pojacali emotivni efekti plesanja i kako bi se omogucilo korisnicima
da izdre višesatno plesanje. Za vrijeme uzimanja "rekreativnih"
doza ecstasyja cešci su negativni efekti nego predoziranje.
Ecstasy stimuliše centralni nervni sistem, izazivajuci povecanu
budnost i energiju, kao i potiskivanje edi, umora i sna. Moe
izazvati kocenje mišica vilice, kao i drugih mišica u
tijelu. Ova droga, takoder, ubrzava kucanje srca i povisuje krvni
pritisak.
Moe doci do razlicitih komplikacija, osobito do toplotnog
udara zbog gubitka tecnosti znojenjem usljed dugotrajnog plesanja
bez pijenja tecnosti. Toplotni udar moe dovesti do otkazivanja
mišica, prestanka rada bubrega, konvulzija i smrti. U nekim
slucajevima moe doci do oticanja mozga zbog unošenja
prevelike kolicine tecnosti, a višak tecnosti se ne izbacuje
iz organizma znojenjem. Osoba u takvom stanju moe iskusiti
povracanje, glavobolju i pospanost. Takoder se mogu javiti oštecenja
jetre i modani udar.
Dugorocni efekti i rizici
Dugorocni efekti ecstasyja su slabo poznati. Zbog toga
što ecstasy oštecuje odredene nervne celije kod ivotinja,
moe doci do mentalnih oboljenja. Takoder, postoji velika mogucnost
da se razvije depresija i nekoliko godina nakon prestanka uzimanja
droge.
Znakovi koji ukazuju na zloupotrebu
Korištenje ecstasyja dovodi do gubitka na teini,
oštecenja zuba i anksioznosti.
Kontraindikacije
Ecstasy ulazi u interakcije sa razlicitim drogama. Ukoliko
se uzima sa MAO inhibitorima, koji se cesto propisuju kao antidepresivi,
ecstasy moe dovesti do opasno povišenog krvnog pritiska,
što moe rezultirati smrcu.
Ecstasy nastoji da poništi sedativne efekte droga koje usporavaju
centralni nervni sistem, i stoga su njegovi efekti slabiji.
Inhalantima se nazivaju hemijska isparavanja koja
se udišu i stvaraju psihoaktivne efekte, što znaci da
dovode do izmjene svijesti. Iako su mnogi ljudi izloeni isparljivim
rastvaracima i drugim inhalantima, u kuci ili na poslu, oni ih ne
smatraju drogama, jer ta sredstva nisu proizvedena u tu svrhu. Mladi
ljudi cesto zloupotrebljavaju inhalante, djelimicno i zbog toga
što su lako dostupni i jeftini. Ponekad djeca nenamjerno zloupotrijebe
inhalante koji su prisutni u proizvodima koji se nalaze u kuci.
Roditelji bi trebali voditi racuna da djeca ne dodu u dodir sa tim
proizvodima.
Inhalanti se dijele u slijedece kategorije:
1. Rastvaraci
- industrijski ili kucni rastvaraci ili proizvodi koji sadre
rastvarace, ukljucujuci razrjedivac, benzin i ljepila
- rastvaraci koji se koriste u kancelarijama i umjetnicke potrepštine,
kao što su: korektor, boje, markeri, sredstva za cišcenje
2. Gasovi
- gasovi koji se koriste u kuci ili komercijalni proizvodi, ukljucujuci
butan i propan gas, gasovi za rashladivanje
- kucni aerosoli u spreju, kao što su: boje u spreju, lakovi
za kosu, dezodoransi i zaštitni sprejevi
- medicinski anesteticki plinovi kao što su: eter, kloroform,
halothane i nitrous oxide (plin koji izaziva smijanje)
3. Nitrati
- alifaticki nitrati, ukljucujuci cyclohexyl nitrite, koji je dostupan
svakome; amyl nitrite, koji je dostupan samo na recept; i butyl
nitrite, koji spada u ilegalne supstance.
ZDRAVSTVENE TEŠKOCE
Iako su razlicitog sastava, skoro svi zloupotrebljavani inhalanti
stvaraju efekte slicne anestetickim, što znaci da djeluju tako
što usporavaju tjelesne funkcije. Kada se, kroz nos ili usta,
udahnu u pluca inhalanti izazivaju intoksikacijske efekte. Intoksikacija
traje nekoliko minuta ili više sati ako se uzimanje ponavlja.
Ispocetka, korisnici mogu osjetiti laganu stimulaciju; nastavljajuci
inhaliranje mogu se osjetiti slobodnije i slabije ce se moci kontrolirati;
na kraju korisnik moe izgubiti svijest.
Udisanje visoko koncentrisanih kolicina hemikalija koje se nalaze
u rastvaracima ili sprejevima moe direktno uzrokovati prestanak
rada srca i smrt. Visoke koncentracije inhalanata mogu uzrokovati
smrt usljed gušenja, jer inhalanti dolaze u pluca, a potom
u centralni nervni sistem što dovodi do prestanka disanja.
Udisanje odredenih rastvaraca moe izazvati slijedece pojave,
koje su neizljecive:
- gubitak sluha - tolueni (boje u spreju, ljepila) i trichloroetyleni
(sredstva za cišcenje, korektor)
- periferne neuropatije ili grceve udova - hexani (plin, benzin)
i nitro oxidi (paste za cišcenje)
- oštecenja mozga ili centralnog nervnog sistema - tolueni
(boje u spreju, ljepila)
- oštecenja koštane sri - benzeni (benzin)
Ozbiljne, ali potencijalno izljecive, pojave ukljucuju:
- oštecenja bubrega i jetre - supstance koje sadre toluene
i chlorinated hydrocarbons ( korektor, sredstva za hemijsko cišcenje)
- nedostatak kisika u krvi - organski nitrati i methylene chloride
(razrjedivac, aceton)
Smrt koju su izazvali inhalanti obicno je uzrokovana veoma visokim
koncentracijama isparavanja. Namjerno udisanje isparavanja iz plasticne
ili papirne kese veoma povecava opasnost od gušenja. Cak i
kad se koriste aerosoli ili isparljiva sredstva u skladu sa svojom
namjenom (npr. farbanje, cišcenje), najbolje je da se to radi
u dobro ventiliranim prostorijama ili napolju. Amyl i butyl nirtati
su povezani sa Kaposi sarkomom (KS), vrstom raka koji se najcešce
javlja kod ljudi oboljelih od AIDS-a. Studije o KS su pokazale da
je mnogo ljudi koji imaju KS koristilo isparljive rastvarace. Još
uvijek se istrauje hipoteza da su nitrati faktor koji doprinosi
razvoju KS kod ljudi zaraenih HIV virusom.
Salvia divinorum je zelena biljka
zeljastih listova koja potice iz junog Meksika. Osnovni sastojak
ove biljke jeste veoma jaka psihoaktivna hemikalija poznata kao
Salvinorin. Salvia divinorum se tradicionalno koristila u Meksiku
za lijecenje i duhovno uzdizanje, a postala je popularna kod pripadnika
psihedelicne kulture širom svijeta ranih 1990-ih. Salvia divinorum
je takoder poznata pod nazivom "la pastora" / ''pastirica'',
''lišce pastirice'', ''menta uzvišenog'' ili ''mudrost
uzvišenog'' ili jednostavno ''salvia''. Postoje razlicite vrste
i podvrste ove biljke.
Teško je postici snane efekte pušenjem suhog lišca,
ali ekstrakti iz lišca mogu uzrokovati dramaticna, ponekad
zastrašujuca stanja svijesti. Tako je jedan korisnik rekao:''Ja
istraujem Salviu divinorum ... iako ponekad mislim da Salvia
divinorum istrauje mene...'' Salvia divinorum se tradicionalno
konzumira vakanjem nekoliko listova. Medutim, u moderno vrijeme
se ova biljka i vace i puši. Mnogi ljudi teško doivljavaju
potpun efekat pušenjem suhih listova salvie. Lišce koje
se vace i sok koji izlazi iz lišca se zadravaju
u ustima kako bi se povecala apsorbcija.
ZAKON
Ova biljka je kod nas gotovo nepoznata i ne znam da
li je iko imao priliku da je koristi. Medutim, u Americi i u nekim
dijelovima Evrope je dosta popularna. Salvia je u Americi neklasificirana,
što znaci da se moe legalno posjedovati i prodavati.
Za sada ne postoji nijedna drava u kojoj je Salvia ilegalna.
HEMIJA
Salvinorin A i Salvinorin B su hemikalije koje nastaju
prirodnim putem i strukturalno nisu slicne nijednoj do sada poznatoj
psihoaktivnoj drogi.
HISTORIJA
Salviu Divinorum je 1939. prvi put u Zapadnjackoj literaturi
predstavio Jean Basset Johnston dok je proucavao upotrebu gljiva
psilocybin u Meksiku medu Maztecima. R. Gordon Wasson je nastavio
da dokumentira upotrebu Salvie izmedu 1951. i 1962. i provjerio
na sebi njenu psihoaktivnost. Upotreba Salvie Divinorum see
do rane historije Centralne Amerike, ali podaci o tome su dosta
nepotpuni. Salvia je ostala nepoznanica do sredine 1990-ih kada
su Daniel Siebert i drugi poceli na sebi da eksperimentišu
i kada je prodaja lišca pocela preko interneta.
EFEKTI
Kada se puši, Salvia veoma brzo pocne djelovati.
Prvi efekti se primjecuju 20-60 sekundi nakon pušenja, i pojacavaju
se da bi dostigli vrhunac nakon 1-2 minute.
Osnovni efekti Salvie divinorum traju izmedu 5-15 minuta. Zatim
slijedi efekat ''spuštanja'' koji traje 20-40 minuta, da bi
nakon toga došlo do povratka u ''normalu''.
Zavisno od doze, iskustvo sa Salviom moe varirati od blagog
stanja koji se veoma malo razlikuje od uobicajenog raspoloenja,
do potpunog psihedelicnog iskustva. Kada se uzmu velike doze korisnici
govore da doivljavaju dramaticne poremecaje vremena, ive
slike, zatim putuju na druga mjesta, planete ili kroz vrijeme, doivljavaju
godine kao boje na zidu ili imaju iskustvo da ive ivot
druge osobe. Ne treba naglašavati da ovo mogu biti izuzetno
snana iskustva i uvijek pored sebe treba imati nekog ko je
trijezan. Dok ce vecina ljudi tokom trajanja djelovanja nepokretno
sjediti, dotle ce neke osobe pokušati ustati i hodati u potpuno
nesredenom stanju.
PROBLEMI
Kao i kod drugih supstanci koje se puše neki korisnici
govore o iritaciji grla i pluca nakon upotrebe. Neke osobe imaju
glavobolju i nervozni su kad Salvia prestane da djeluje.
Nije poznato da je Salvia divinorum fizicki adiktivna ili da izaziva
psihicku ovisnost. Kao i druge supstance, neki ljudi ce je koristiti
cešce nego što bi trebali. Izgleda da Salvorin A ne stvara
toleranciju, pa se iskustvo moe produiti ili intenzivirati
ako se više puši.
Izljecenje i recidiv
Mnogi misle da izljecenje predstavlja neuzimanje droge.
Recidiv smatraju znakom totalnoj neuspjeha, a dugi period apstinencije
znakom potpunog uspjeha. Mi, koji smo ukljuceni u program lijecenja
AN-a, smatramo da je ovo videnje isuviše pojednostavljeno.
Nakon što se neki clan ukljuci u našu zajednicu, njegov
recidiv moe biti i iskustvo nakon kojeg bi oni mogao još
rigoroznije primijeniti program. Kao dokaz tome posmatrali smo neke
clanove koji su apstinirali duge vremenske periode, ali njihova
neiskrenost i samoprevara ih još uvijek odvraca od potpunog
izljecenja i ukljucenja u društvo! Ipak, potpuna i kontinuirana
apstinencija zajedno sa bliskom identifikacijom i vezivanjem sa
drugima u AN grupi još uvijek je najbolja podloga za napredak.
Iako su svi ovisnici u osnovi isti, mi se kao pojedinci
razlikujemo u stepenima bolesti i mjerama lijecenja. Postoje slucajevi
gdje recidiv predstavlja temelj za potpuno oslobodenje od droge.
U drugim slucajevima ta sloboda moe biti postignuta jedino
strogom i nepopustljivom eljom za zadravanjem apstinencije;
prolaziti kroz pakao sve dok kriza ne prode. Ovisnik koji je na
bilo koji nacin izgubio, cak i na odredeno vrijeme, elju za
uzimanjem droge i ima mogucnost slobodnog izbora nad impulsivnim
razmišljanjem i prinudnim ponašanjem, dostigao je odlucujucu
tacku u svom oporavku. Tada su u ravnotei osjecaj istinske
nezavisnosti i slobode. Ideja da izademo i da sami ponovo upravljamo
svojim ivotima nas privlaci, a opet izgleda da znamo da je
ono što imamo došlo od naše zavisnosti od Sile koja
je veca od nas samih, kao i od pruanja i od prihvatanja pomoci
od drugih. Mnogo puta u našem lijecenju proganjali su nas stari
bauci. ivot opet moe postati besmislen i dosadan. Moemo
se psihicki umoriti od ponavljanja novih ideja i fizicki se umoriti
od naših aktivnosti, pa ipak znamo da cemo ukoliko odustanemo
od tih ponavljanja zasigurno krenuti starim putem. Slutimo da ukoliko
ne koristimo ono što imamo, to moemo i izgubiti. Naš
um i naša tijela mogu se umoriti od svega toga, ali aktivne
snage promjene ili istinsko obracenje, duboko u nama, mogu nam dati
odgovore koji mijenjaju našu unutrašnju motivaciju i naše
ivote.
Izljecenje, onako kako je prikazano kroz naših
12 Koraka jeste naš cilj, a ne samo puka fizicka apstinencija.
Da bi sebe razvijali potreban je trud, ali na svijetu ne postoji
nacin da se nova ideja prikae jednom zatvorenom umu, zato
moramo naci nacin kako da naš um otvorimo. Pošto ovo moemo
uraditi samo sami za sebe, treba da prepoznamo dva naizgled nerazdvojna
neprijatelja - ravnodušnost i odugovlacenje. Naš otpor
prema promjenama kao da nam je uroden i samo neka ogromna eksplozija
moe nam privuci panju ili nas navesti na akciju. Recidiv,
ukoliko ga preivimo, nam moe ukazati na proces uništenja.
Recidiv, i nakon toga smrt nekoga nama bliskog, moe nas otrijezniti
i ukazati nam na potrebu za snanom licnom akcijom.
Licne price
AN je mnogo napredovao od 1953 godine. Ljudi koji
su prvi osnovali ovu zajednicu, a prema kojima mi osjecamo duboku
naklonost, mnogo su nas naucili o ovisnosti i lijecenju. Na slijedecim
stranicama prikazujemo vam naše pocetke. Prvi dio je napisao
jedan od naših prvih clanova 1965. godine. Novije price AN-ovih
clanova moete naci u našem Osnovnom tekstu, Anonimnih
Narkomana.
Mi se moemo izlijeciti
Iako "Politika stvara loše momke",
kako kae jedna izreka, nas ovisnost cini istovrsnima. Naše
licne price mogu pojedinacno da se razlikuju, ali na kraju svi mi
imamo jednu zajednicku stvar. Zajednicka bolest ili poremecaj jeste
ovisnost. Nama su dobro poznate dvije stvari koje cine pravu ovisnost:
opsesija i prinuda. Opsesija - ta fiksna ideja koja nas uvijek ponovo
vraca nazad našoj odredenoj drogi ili nekoj njenoj zamjeni,
da bi ponovo osjetili lakocu i udobnost koju smo ranije poznavali.
Prinuda - cim smo poceli sa jednim fiksom, jednom
tabletom ili jednim picem, više ne moemo zaustaviti našu
snagu volje. Zbog naše fizicke osjetljivosti prema drogama,
mi smo u potpunoj vlasti jedne destruktivne sile koja je jaca od
nas samih.
Onda, na kraju puta, shvatimo da više ne funkcionišemo
kao ljudska bica, bilo sa ili bez droge, i svi se suocimo sa istom
dilemom. Šta je još ostalo da se uradi? Izgleda da ovdje
stoji slijedeca alternativa: ili idemo gorim putem – zatvor,
institucije ili smrt - ili nalazimo novi nacin ivota. U godinama
iza nas, jako mali broj ovisnika je imao ovaj zadnji izbor. Oni
koji su danas ovisni imaju više srece. Po prvi put u istoriji
jedan jednostavan nacin lijecenja dokazuje se u ivotima mnogih
ovisnika. Dostupan je svima nama. To je jedostavan duhovni, nereligijski,
program poznat pod imenom Anonimni Narkomani.
Kada me moja ovisnost dovela do tacke potpune bespomocnosti,
beskorisnosti i predaje prije nekih 15 godina, tada nije bilo AN-a.
Našao sam Anonimne Alkoholicare i u toj zajednici sreo ovisnike
koji su smatrali taj program rješenjem njihovog problema. Medutim,
znali smo da su mnogi još uvijek izgubljeni, degradirani i
da se krecu prema smrti, jer se nisu mogli identificirati sa alkoholicarima
u AA. Njihovo identificiranje je bilo na nivou vidljivih simptoma,
ali ne i na dubljem emocionalnom nivou, gdje suosjecanje predstavlja
terapiju zalijecenja za sve ovisnike. Sa nekoliko drugih ovisnika
i nekoliko clanova AA koji su duboko vjerovali u nas i naš
program osnovali smo, u julu 1953., ono što se danas naziva
Anonimni Narkomani. Smatrali smo da ce se ovisnici sada od pocetka
moci identificirati sa ostalima kako bi sebe uvjerili kako i oni
mogu ostati cisti, uceci na primjerima drugih koji apstiniraju dugi
niz godina.
Tokom proteklih godina ovo se pokazalo djelotvornim.
Jezik vjerovanja, priznavanja i prepoznavanja kojeg nazivamo suosjecanje
stvorio je atmosferu u kojoj smo mogli osjetiti vrijeme, dodirnuti
stvarnost i prepoznati duhovne vrijednosti koje su za mnoge od nas
bile odavno izgubljene. Sve smo brojniji i jaci u našem programu
lijecenja. Nikad ranije nije bilo toliko bivših ovisnika, koji
su to postali svojom voljom u slobodnom društvu.
Mi smo vjerovali u otvorene sastanke – nema
više skrivanja, kao što su to neke grupe radile ranije.
Vjerovali smo da se to razlikuje od svih metoda koje su isprobali
oni koji su zagovarali dugotrajnu izolaciju od društva. Mi
smatramo da što se ovisnik prije suoci sa svojim svakodnevnim
problemima, prije ce postati produktivan gradanin. Mi moramo jednom
stati na svoje noge i suociti se sa svojim ivotom, stoga zašto
to ne uraditi od pocetka?
Zbog ovoga je, naravno, mnogo onih koji su recidivirali
i mnogi su zauvijek izgubljeni. Medutim, mnogi su ostali ovdje,
a neki su nam se vratili nakon recidiva. Svjetlija strana jeste
cinjenica da od onih koji su sada naši clanovi mnogi vec imaju
dugi period potpune apstinencije i u mogucnosti su pruiti
bolju pomoc novim clanovima. Njihovo ponašanje, temeljeno na
duhovnim principima naših Koraka i Tradicija je ona aktivna
snaga koja unosi velicinu i jedinstvo u naš program. Sada znamo
da je došlo vrijeme da se ona stara otrcana la "Jednom
ovisnik, uvijek ovisnik" više nece tolerisati niti od
društva niti od samih ovisnika. Mi se moemo izlijeciti.
Samo danas
Recite sebi:
Samo danas misli ce mi biti upravljene ka mom oporavku,
ivljenju i uivanju ivota bez korištenja droge.
Samo danas imacu vjeru u nekoga iz AN, ko u mene vjeruje i eli
mi pomoci u mom oporavku.
Samo danas imacu program. Nastojacu ga slijediti najbolje što
mogu.
Samo danas, kroz NA nastojacu zadobiti bolju perspektivu svog ivota.
Samo danas necu imati straha, moje misli ce biti upravljene prema
mom novom udruenju, ljudima koji ne koriste drogu i koji su
pronašli novi nacin ivota. I sve dok budem slijedio taj
put nemam se cega plašiti.
Kada smo stupili u program Anonimnih Narkomana, odlucili
smo predati naše ivote pod brigu Više Sile. Ova
predaja oslobada teret prošlosti i strah od buducnosti. Sam
dar današnjeg dana je sada u pravoj perspektivi Prihvatamo
i ivimo ivot kakav je sada. Kada odbijamo da prihvatimo
realnost današnjice, mi poricemo našu vjeru u Višu
Silu. To moe donijeti samo vecu patnju.
Mi shvatamo da je današnji dan dar bez garancija.
Sa ovim na umu, beznacajnost prošlosti i buducnosti, a vanost
naše današnjosti postaju za nas stvarni. To pojednostavljuje
naše ivote.
Kada usredsredimo naše misli na danas, košmari
droge nestaju, baceni su u sjenu pojavom nove realnosti. Mi shvatamo
da, kada smo u nevolji, moemo povjeriti svoja osjecanja drugom
izlijecenom ovisniku. U dijeljenju naše prošlosti sa ostalim
ovisnicima shvatamo da nismo usamljeni, da imamo zajednicke spone.
Razgovarajuci sa ostalim clanovima AN, bilo da se radi o dijeljenju
naših mišljenja o kušnjama i nevoljama današnjeg
dana sa njima ili njihovog sa nama, jeste u stvari nacin na koji,
kroz nas same, djeluje Viša Sila. Nemamo razloga da se plašimo
ako danas ostanemo cisti, bliski našoj Višoj Sili i našim
NA prijateljima. Bog nam je oprostio naše greške u prošlosti,
a sutrašnji dan još nije došao. Meditacija i unutarnja
analiza ce nam pomoci da zadobijemo mirnocu i vodstvo kroz ovaj
dan. Koristimo nekoliko trenutaka naše dnevne rutine da zahvalimo
Bogu, bilo kako da Ga razumijemo, što nam je dao mogucnost
da izdrimo današnji dan.
"Samo danas" se odnosi na sva podrucja našeg
ivota, a ne samo za apstinenciju od droga. Sa realnošcu
moramo izlaziti na kraj na dnevnoj bazi. Mnogi od nas osjecaju da
Bog od nas ne ocekuje više od onoga što smo danas u stanju
uciniti.
Radeci u programu NA-ovih 12 Koraka došli smo
do novih vidika u našim ivotima. Danas se ne moramo više
opravdavati za ono što jesmo. Pod vodstvom Više Sile gubimo
elju za korištenjem droge. Perfekcija danas više
nije cilj; moemo postici umjerenost.
Vrlo je bitno zapamtiti da bilo koji ovisnik koji
ostane cist jedan dan jeste cudo. Odlasci na sastanke, rad na koracima,
dnevna meditacija i razgovor sa ljudima u programu jesu stvari koje
radimo da bi ostali duhovno cisti. ivjeti odgovorno jeste
moguce.
Moemo zamijeniti samocu i strah sa ljubavlju
ove zajednice i sigurnošcu novog nacina ivota. Nikada
više ne moramo biti sami. U zajednici, stekli smo više
iskrenih prijatelja nego što smo ikada vjerovali da bi bilo
moguce. Samosaaljenje i zlovolja smjenjuju se sa tolerancijom
i vjerom. Dobili smo slobodu, mirnocu i srecu koju smo tako ocajnicki
traili.
Dosta se toga desi za jedan dan, bilo negativno ili
pozitivno. Ukoliko polako ne procijenimo oboje, moda propustimo
nešto što bi nam moglo pomoci u razvoju. Naši ivotni
principi ce nas voditi ka izlijecenju onda kada ih koristimo. Smatramo
da je to potrebno nastaviti raditi na dnevnoj bazi.
Usluge bolnica i institucija
Mnogi clanovi AN-a smatraju usluge Bolnica i Institucija vanim
dijelom njihovog licnog lijecenja. Naši clanovi, koji aktivno
ucestvuju u uslugama Bolnica i Institucija su vani nosioci
programa u našoj zajednici.
Znamo da aktivna ovisnost vodi u zatvor, institucije
i smrt. Takode, osnovna svrha AN-a je da prenosi poruku lijecenja
ovisnicima koji još uvijek pate. Nije iznenadujuce da je prenošenje
AN-ove poruke u bolnice i institucije jedan od naših prioriteta.
AN-ovi clanovi su dosljedno podravali ovaj stav formirajuci
bolnicke i institucionalne komitete u cijelom svijetu.
Medutim, neki clanovi AN-a se još uvijek nerado
ukljucuju u aktivnosti vezane sa bolnicama i institucijama zato
što nikada nisu bili zatvoreni, uhapšeni ili institucionalizovani.
Uz naše licno iskustvo i podesnu pripremu, svi smo mi jedinstveno
kvalifikovani da prenosimo poruku izljecenja.
Ovaj pamflet je namijenjen predstavljanju bolnickih
i institucionalnih usluga AN-a i da ohrabri više clanova da
budu od pomoci ovoj slubi.
Šta je B&I sastanak?
Svrha B&I sastanka je da prenese poruku lijecenja
onim ovisnicima koji nemaju pristup sastancima Anonimnih Narkomana.
B&I sastanci, osim onih koji su dugorocnog kapaciteta, su namijenjeni
da ovisnicima predstave osnove AN programa.
Da bi se u potpunosti razumjela svrha B&I sastanaka,
vano je upoznati se sa strukturom naših usluga. B&I
sastanak je uglavnom usluga omogucena od strane Lokalnog komiteta
i B&I podkomiteta. Ovi sastanci se odravaju u bolnicama,
tarapeutskim centrima, popravnim domovima i institucijama za adolescente.
Umjesto da bude zasebna AN grupa, bitno je da se B&I sastanak
uvijek odrava pod rukovodstvom B&I podkomiteta.
Kako se ukljuciti?
B&I podkomitet je centar za planiranje i organizaciju.
Ovo je idealno mjesto za pocetak ukljucenja. Prva stvar koju trebate
uraditi jeste da se pojavite u B&I podkomitetu i prisustvujete
sastanku za nove i zainteresovane clanove. Ovi sastanci pomau
clanovima da se upoznaju sa informacijama i vremenom cistoce koje
je potrebno za slubu u B&I. Na ovim sastancima izabiraju
se clanovi koji ce prenositi našu poruku u bolnicama i institucijama.
Kroz ovaj proces clanovi dobijaju osnovno razumijevanje B&I
usluga i odlucuju na kojem ce stepenu biti ukljuceni.
Zašto se ukljuciti?
B&I usluge pruaju clanovima koji su se u
njih ukljucili mogucnost da izraze svoju zahvalnost, ispune odgovornost
i dijele poruku AN-a bez ikakvih ocekivanja. To je takode jedno
efikasno sredstvo koje nam pomae da ostanemo cisti i navodi
nas da se stalno vracamo. Poruka B&I je ista kao i AN poruka
" Da ovisnik, i to bilo koji ovisnik, moe prestati uzimati
drogu, moe izgubiti elju za uzimanjem droge i moe
naci novi nacin ivota." Ono što dijelimo je nada
i sloboda od aktivne ovisnosti kroz program Anonimnih Narkomana.
Svaki clan koji eli da prenese ovu poruku dobrodošao
je da se ukljuci u usluge B&I. Postoji mnogo nacina da se bude
u slubi Anonimnih Narkomana i mnogi od nas su u uslugama B&I
našli najzahvalniji aspekt svoga lijecenja. Nadamo se da ce
vas ovaj pamflet ohrabriti da se ukljucite u B&I slubu
i sami iskusite ove aspekte!
Mladi i lijecenje
Dio 1: Doci do dna
Priroda naše ovisnosti je takva da nenadano dodemo
do kraja ili serije krajeva. Naše dno moe biti takvo
kakvo god mu mi dopustimo da bude. Ne moramo popustiti u školi,
izgubiti sve što nam je vano, završiti u zatvoru
ili doci na rub smrti. Mnogi od nas su došli do dna prije nego
što su se odlucili na lijecenje, ali su drugi bili mnogo sretniji.
Sišli smo s puta koji vodi prema neizbjenom dnu prije
susretanja stvari gorih od onih koje smo vec iskusili.
Kako je naša ovisnost napredovala, naši
ivoti su postajali u sve više haoticni i neukrotivi.
Pocinjemo da popuštamo u svim podrucjima: u školi, na
poslu, u kuci. Pocinjemo da laemo i traimo isprike da
bi prikrili naše uzimanje droge i probleme koji su time uzrokovani.
Poricanje da imamo problem i pravdanje našeg uzimanja je, takode,
znak da smo došli do dna. U toku našeg samouništenja
smo povrijedili mnogo ljudi oko nas, narocito naše porodice
i bliske prijatelje. Prije dolaska u AN mnogi od nas su se osjecali
usamljeni, povrijedeni, uplašeni i ljuti. Bili smo umorni od
kontrole naših emocija i naše potrebe za drogom, kao i
od prikrivanja iza fasade da je "sve OK".
Uprkos svemu ovome, nismo mogli prestati sa uzimanjem
droge. Naša ovisnost nam ne bi dozvolila da napustimo naše
destruktivno ponašanje. Cinili smo lagano samoubistvo. Bila
nam je muka od toga da se osjecamo kao niko i ništa i bilo
nam je zlo od samih sebe i naših ivota. Duboko u sebi
smo znali da zasluujemo više i da je sam ivot nešto
više od droge. Odlucujuca tacka se desila kada smo bili dovoljno
povrijedeni i kada više nismo mogli ivjeti u toj bijedi.
Ovo nas je podstaklo da konacno uradimo nešto s našim
problemom. Zatraili smo pomoc.
Dio 2: Donošenje odluke
Shvatili smo da naši ivoti zbog ovisnosti
idu nizbrdo. Morali smo prihvatiti tu cinjenicu prije nego nastupi
bilo kakvo olakšanje. Napokon smo shvatili da nikada necemo
moci biti istinski sretni sa nacinom na koji ivimo. Uzimanje
droge je za nas postao nacin ivota i bili smo umorni od osjecanja
stalne unutrašnje boli. Mi smo ivjeli za uzimanje i uzimali
da bi ivjeli. To naše uzimanje i sve što je u vezi
s tim polako nas je ubijalo, a bol je rastao. Morali smo napraviti
jednu tešku odluku, mada smo bili mladi i imali cijeli ivot
pred sobom.
Cim smo došli do ove tacke, prva stvar koju smo
morali prevazici je bilo poricanje cinjenice da smo ovisni, što
je cesto bilo bazirano na mitu da smo previše mladi da bi to
bili. Morali smo napraviti izbor. Mogli smo ili priznati da imamo
problem i da nam je potrebna pomoc ili umirati na stari nacin. Potraili
smo pomoc i našli je u Anonimnim Narkomanima. Cim smo donijeli
tu odluku, ivot nam se poboljšao.
Tokom lijecenja prilagodavamo se na novi nacin ivota
tako što radimo na Koracima. Kada nam se razbistrilo u glavi,
shvatili smo koliko smo ustvari bili bolesni i postali smo zahvalni
što smo imali šansu da se oporavimo dok smo još mladi.
Dio 3: Pritisak prijatelja
Ljudima moe biti teško da promijene ivot
od stanja uzimanja droge do apstinencije. Ljudi, mjesta, putevi
i navike naše ovisnosti iskušavace nas da joj se vratimo.
To nas moe dovesti do toga da se osjecamo neudobno u našoj
tek nadenoj i teško stecenoj apstinenciji. Imajuci potrebu
za prihvatanjem, teško uspijevamo da ne pocnemo udovoljavati
drugim ljudima. Oni koji vrše pritisak na nas kako bi nas vratili
u stari nacin ivota pokazuju svoje pravo lice. Oni nam nikada
nisu bili pravi prijatelji.
Sve dok nismo izgradili temelje u ovom programu koji
je zasnovan na 12 Koraka, vecina nas se osjecala izolovano, neugodno
i prestravljeno. Taj temelj smo izgradili kroz razumijevanje, suosjecanje
i podršku drugih ovisnika koji su u AN-u. Oni koji su uspješni
u programu gotovo uvijek su ukljuceni u zajednicu Anonimnih Narkomana.
Vracanje starom društvu, mjestima i nacinima ivota je
za mnoge ciste ovisnike predstavljalo pad, a neki od njih nikada
više nisu dobili drugu šansu za lijecenje. Oni koji su
se uspjeli vratiti u program shvatili su da je bijeda aktivne ovisnosti
samo gora po njih. Konacno, morali su napraviti odluku napuštanja
starih navika da bi preivjeli.
Dio 4: Porodicni problemi
Naša ovisnost uticala je na sve osobe koje su
nama bile bliske, posebno na našu porodicu. Ovisnost je bolest
porodice, mi moemo promijeniti samo sebe. Za vecinu nas to
je bilo teško prihvatiti. Shvatili smo da to što smo se
mi promijenili, ne znaci da se cijela porodica mora promijeniti.
Morali smo preuzeti dio odgovornosti u tome kako je naša ovisnost
uticala na porodicu. Morali smo im dati vremena da se prilagode
promjenama koje su nam se desile. Mnogi od nas su izgubili povjerenje
porodice i shvatili da je potrebno i vrijeme i strpljenje, kako
za nas tako i za njih, da bi se vratilo izgubljeno povjerenje. Shvatili
smo da moemo pomoci našim porodicama da nam vjeruju tako
što cemo biti odgovorniji i obzirniji. Dopuštajuci im
da vide promjenu u nama kako kroz naša djela tako i rijeci
konacno smo zadobili njihovo povjerenje.
Dio 5: Samo danas
Vidamo mlade ovisnike koji su cisti vec godinama.
Pitanje koje se cesto postavlja je "Kako su to uspjeli?"
Pošto je vecina ovisnika protiv ideje da zauvijek ostanu cisti,
mi predlaemo ostati cist samo danas. Naše je iskustvo
da u donošenju odluke da se ostane cist samo danas, ili cak
samo ovog momenta, mi nalazimo onu potrebnu snagu za lijecenje.
Samo danas hvatamo se u koštac sa današnjim problemima.
Samo danas prihvatamo gdje smo. Samo danas radimo na programu, idemo
na sastanke, dijelimo, brinemo, prihvatamo. Pocinjemo da ivimo
kroz Korake i AN-ov nacin ivota. Ucimo da ivimo i ivimo
da volimo. Nastojimo da odrimo ivot jednostavnim, samo
danas.
Dio 6: Poruka nade
"AN daje samo jedno obecanje, a to je sloboda
od aktivne ovisnosti." Postoji duhovni program izljecenja koji
je dostupan ovisnicima. Više ne moramo da patimo i umiremo
bez nade. Nakon dolaska u AN shvatili smo da naši problemi
nisu nestali, ali smo naucili kako da s njima izlazimo na kraj.
Vidimo da su se naši ivoti promijenili nabolje. Naucili
smo da prihvatamo one stvari koje ne moemo da promijenimo.
Kroz potpuno prihvatanje naše ovisnosti, pronašli smo
istinsku slobodu u AN-u.
Prihvatiti samoga sebe
Problem
Nedostatak samoprihvatanja je problem za mnoge izlijecene
ovisnike. Ovaj jedva primjetan nedostatak je tesko identifikovati
i cesto prolazi neprimijecen. Mnogi od nas su vjerovali da je uzimanje
droge bio nas jedini problem, poricuci cinjenicu da su sami nasi
zivoti bili takvi da se njima nije moglo upravljati. Cak i kada
prestanemo sa uzimanjem, ovo nas poricanje moze nastaviti pratiti.
Mnogi od problema kroz koje prolazimo u lijecenju poticu od nesposobnosti
da prihvatimo sebe sa jedne vise razine. Mi cak ne moramo ni shvatiti
da je ta nelagodnost uzrok naseg problema, zato sto se cesto manifestuje
na druge nacine. Mozemo se naci u situacijama gdje postajemo iziritirani
(ili izricemo osude), nezadovoljni, deprimirani ili zbunjeni. Mozemo
se naci i u situacijama gdje pokusavamo promijeniti faktore u okolini
da bi zadovoljili unutrasnju griznju savjesti koju osjecamo. U takvim
situacijama nase iskustvo je pokazalo da je najbolje u sebi potraziti
izvor naseg nezadovoljstva. Vrlo cesto, otkrivamo da smo samokriticni,
guseci se u gadjenju samih sebe i samoodbacivanju.
Prije dolaska u AN, vecina nas je provela cijeli svoj
zivot u samoodbacivanju. Mrzili smo sami sebe i pokusavali na sve
moguce nacine da postanemo neko drugi. Zeljeli smo biti bilo ko
osim nas samih. U nemogucnosti da prihvatimo sami sebe, nastojali
smo da nas drugi prihvate. Zeljeli smo da nam drugi daju ljubav
i priznanje koje nismo mogli sami sebi dati, ali nasa ljubav i prihvatanje
su uvijek bili uslovni. Uradili bismo bilo sta za bilo koga samo
da bismo zadobili njihovo priznanje i odobravanje, a vrijedjali
bismo one koji nisu reagovali na nacin na koji smo mi to zeljeli.
Zbog toga sto nismo bili u stanju prihvatiti sami
sebe, u neku ruku smo ocekivali da nas ni drugi ne prihvate. Ne
bi dozvolili da nam se iko priblizi upravo zbog straha da bi, ukoliko
nas stvarno upoznaju, mogli odbaciti. Da bi zastitili sebe od povredjivanja,
mi bismo odbacivali druge, prije nego sto bi oni imali priliku da
odbace nas.
Rješenje je u 12 koraka
Danas, prvi korak prema samoprihvatanju jeste priznavanje
nase ovisnosti. Moramo priznati nasu bolest i sve nevolje koje ona
donosi prije nego prihvatimo sebe kao ljudska bica.
Slijedeca stvar koja nam treba pomoci u prihvatanju
sebe jeste vjera u Silu, vecu od nas samih, koja nam moze vratiti
zdrav razum. Ne moramo vjerovati u odredjeni koncept te Vise Sile,
ali trebamo vjerovati u koncept koji je nama blizak. Duhovno shvatanje
prihvatanja sebe podrazumijeva da moramo proci kroz odredjenu bol,
da shvatimo da smo pravili grske i da nismo savrseni.
Najefikasniji nacin postizanja samoprihvatanja je
primjenjivanje 12 koraka izlijecenja. Sada, kada smo povjerovali
u Silu, mozemo zavisiti od Njene snage, da bi nam dala hrabrosti
da iskreno preispitamo svoje mane i prednosti. Mada je to nekada
bolno i izgleda kao da ne vodi samoprihvatanju, bitno je da uspostavimo
vezu s nasim osjecanjima. Zelimo sagraditi solidnu bazu za lijecenje
i zbog toga e potrebno preispitati nasa djela i motive i poceti
ispravljati one stvari koje su neprihvatljive.
Nase mane su dio nas i mogu biti otklonjene ako praktkujemo
zivot po AN-ovom programu. Nase vrline su darovi Vise Sile i kako
ucimo da ih koristimo nase samoprihvatanje raste i nasi zivoti idu
nabolje.
Nekada zelimo da budemo ono sto mislimo da bi trebali.
Moze nas nadvladati osjecaj samosazaljenja i gordosti, ali obnavljajuci
nasu vjeru u Visu Silu, dobijamo nadu, snagu i hrabrost da se razvijamo.
Samoprihvatanjem uspostavljamo ravnotezu u nasem lijecenju.
Vise ne moramo traziti odobravanje drugih zato sto smo zadovoljni
samima sobom. Slobodni smo da naglasavamo nase vrline i da se skromno
odvojimo od nasih mana, te da postanemo sto je moguce bolji bivsi
ovisnik. Prihvatanje sebe onakvim kakvi jesmo znaci da smo uredu,
da nismo savrseni, ali da se mozemo popraviti.
Trebamo imati na umu da imamo bolest ovisnosti i da
treba puno vremena da postignemo samoprihvatanje na visoj razini.
Prihvatanje samih sebe kakvi jesmo, razrjesava problem
ocekivanja ljudske savrsenosti. Kada prihvatimo sami sebe, mi onda
mozemo prihvatiti druge u nase zivote, bezuslovno, i to, vjerovatno,
po prvi put. Nasa prijateljstva postaju duboka i mi dozivljavamo
toplinu i brigu od strane ovisnika koji pocinju lijecenje i novi
zivot.
Boze, podari mi smirenost da prihvatim ono sto ne
mogu promijeniti, hrabrost da promijenim ono sto mogu promijeniti
i mudrost da prepoznam razliku.
Droga medu djecom Osnovna škola ovisnosti
Droga je ušla u osnovne škole. Koliko je situacija alarmantna
- ne zna se tacno, jer ne postoji neko ko bi proveo ispitivanje
medu ucenicima i otkrio koliko njih je probalo marihuanu ili ecstasy.
Policija, pored toga što hapsi, mora i da edukuje, jer socijalnih
radnika koji bi to radili umjesto inspektora, nema. Zakon po kojem
se kanjavaju dileri star je trideset godina i predvida kaznu
od jedne do deset godina. Kod nas se najcešce izrekne kazna
do godinu dana. Predstavnici IPTF-a se ibrete, MUP pokušava
da stane u kraj i rasturacima i pravosudu, a za sve to vrijeme kuci
dolaze maloljetnici upadljivo crvenih ociju
"Normalno da sam probao travu. Pa, poslije mi
je bilo šega - sve ti dobro, ni o cemu ne razmišljaš.
Uvijek neko zna nekoga ko prodaje, ali to nemoj pisat'. Kupimo jedan
joint za šest maraka nas dvojica i super nam. Šta fali?
Ja sam za da se to legalizuje." Ovako svoje duvacko iskustvo
opisuje jedan od konzumenata. Jedini problem u svemu je što
novac za svoje vannastavne aktivnosti mora traiti od roditelja.
Naime, 13 mu je godina i još uvijek ide u osnovnu školu.
Na roditeljskom sastanku u jednoj od sarajevskih osnovnih škola
majka ucenika osmog razreda poalila se kako je otkrila da
joj sin puši, i to duhan, jer je u njegovom depu pronašla
rizle. Mada je zahtijevala da se u školi povede više racuna,
ocaj zbog otkrica ublaavala je cinjenica da mu nije opao apetit
- svaki dan poslije škole "pojede pola friidera".
Zatvor za odmor "Imamo slucajeva u kojima roditelji dolaze
i mole da uhapsimo njihovu djecu. Trae od nas da kontrolišemo
škole i dovode djecu da mi s njima razgovaramo. Pitam se šta
rade centri za socijalni rad, jer tamo sigurno ima neko ko prima
platu da radi taj posao. Mi smo policija, i pored redovnog posla
odravamo predavanja po osnovnim i srednjim školama, primamo
roditelje, razgovaramo sa ovisnicima To sve radimo jer u ovoj dravi
nema niko drugi da taj dio posla preuzme na sebe", kae
Nermin Lagumdija, nacelnik Odjela za narkotike MUP-a Kantona
Sarajevo.
Tokom protekle godine ovaj odjel podnio je 35 krivicnih prijava.
Po Krivicnom zakonu, clan 252, kazna predvidena za osobu kojoj se
dokae krivica iznosi od jedne do deset godina. Kod nas se
nerijetko dešava da se izrekne kazna od cetiri mjeseca. Bilo
bi lijepo da neko iz Ministarstva pravosuda objasni takve kazne,
s obzirom da je kazna jedan od oblika prevencije.
Procesi vezani za zloupotrebu narkotika na sudu traju
i po dvije ili tri godine, što je za ovu vrstu prekršaja
presporo. Okrivljeni najcešce biva zatvoren samo 30 dana u
istranom zatvoru. Problem je i to što su svjedoci i sami
duboko upleteni u lanac, pogotovo ako se radi o heroinu. Nije rijetko
da svoj iskaz dat u policiji, na sudu potpuno promijene uz objašnjenje
da je prvobitni iskaz dat u strahu. U protekle tri godine na sudu
se pojavljuje otprilike 10 istih ljudi koji redovno mijenjaju iskaz.
Do sada nikome nije sumnjiv njihov konstantni ogromni strah od policije.
Posjedovanje je, po zakonima drugih zemalja, krivicno djelo. Kod
nas se podnosi prekršajna prijava i kazna je 60 KM. Primjera
radi, dan parkiranja u ogradenoj garai JKP Rad iznosi 130
KM. Dok se izjave poništavaju, a na sudu kolju za neposjedovanje
zimske opreme, nastavlja se snabdijevanje liberalnih i informisanih
trinaestogodišnjaka.
Danas je u Odjelu za narkotike 60 odsto kadra koji radi u kontinuitetu
deset i više godina. Kontinuitet nije prekidan ni tokom rata.
Od 1997. do 1999. godine, uz pomoc IPTF-a, UNDCP-a i drugih medunarodnih
organizacija, inspektori su proveli u edukaciji na sprecavanju i
presijecanju narko-kanala. Tokom ovog perioda posjetili su policije
SAD-a i zapadnoevropskih zemalja. Naši policajci su visoko
ocijenjeni, a o njihovom radu govore i zaplijenjene kolicine droge
tokom protekle godine. Ministarstvo unutarnjih poslova je jedno
od prvih koje je pocelo saradivati sa RS-om, sve u cilju što
uspješnijeg presijecanja kanala; medutim, zbog svih problema
na koje nailaze u pravosudu, nije rijetkost da se tokom godine nekoliko
puta srecu sa istim ljudima. Neki od dilera imaju "radnog staa"
onoliko godina koliko postoji Odjel za narkotike: sedamdesetih godina,
tadašnji CSB na prve zapljene droga odgovorio je stvaranjem
jedinog odjela te vrste u BiH. Od tada do danas su se mnoge stvari
modernizovale. Jedino je zakon po kojem se sudi ostao prošlovjekovni.
Star je 30 godina.
Dobra djeca Zemlje Evrope i SAD-a izvršile su standardizaciju
policijskog rada. To znaci da su odredeni nacini dokumentacije nedozvoljene
proizvodnje i stavljanja u promet narkotika. Ove mjere podrazumijevaju,
izmedu ostalog, kontrolu isporuka, simulirani otkup itd. Naprednim
zemljama prikljucili su se i naši zapadni susjedi Slovenija
i Hrvatska, koje su usvojile devet, odnosno šest od dvanaest
postojecih mjera. U našem zakonu usvojena je jedna - prisluškivanje
i kontrola razgovora, za šta u BiH nije bilo opreme. "Ostala
ministarstva vole odravati okrugle stolove na kojima se pojavljuju
isti ljudi koji pricaju price od 96. Dakle, prošlo je
pet godina, tokom kojih nije ucinjeno ništa. Da li ce iko snositi
odgovornost što se naš zakon nije prilagodio? Narkomanija
je nešto kod cega nazad nema. Koliko ce biti rtava radi
sporosti i neodgovornosti ljudi koji sjede u našoj Vladi?",
pita Lagumdija.
Trenutno, Hrvatska izdvaja oko tri miliona maraka godišnje
da bi situaciju odrala na onom nivou na kojem je sada. A cinjenice
govore da je, prema jednom ispitivanju, u Zagrebu 3.000 maloljetnika
probalo neku od droga. Sarajevo ovakvo ispitivanje nema, ali do
Splita je samo par sati vonje. Od marihuane zaplijenjene tokom
prošle godine, 85 odsto kolicine oduzeto je od ljudi izmedu
20 i 25 godina. Ovo je ujedno i najrizicnija grupa. "Ne moe
se reci da situacija nije alarmantna, ali cu reci da mi nemamo toliko
problema medu osnovcima i srednjoškolcima.", kae
Lagumdija. Vecina ljudi koje tokom ispitivanja privedu u MUP,
inspektorima kae da eli da zaboravi na situaciju u kojoj
ivi. Cijena jednog pakovanja marihuane je 10 KM, što
je dovoljno za dva cistaka, cijena tablete ecstasyja je 15 KM, dok
jednom ovisniku za heroin dnevno treba 100-120 KM. Po svemu sudeci,
visoka je cijena zaborava. Ali i cijena koju placaju svi oni koji
tvrde kako mogu prestati "kad god hoce".
Prije dvije godine prvi put je do Sarajeva došla prica o cudesnoj
metodi doktora Zobova iz Moskve, koji stavlja "blokadu"
na mozak, cime se iskljucuje mogucnost ovisnosti. Prema saznanjima
Kantonalnog MUP-a, 14 lica probalo je metodu koja (sa putnim troškovima)
košta oko 14.000 DEM. Od njih cetrnaest, 80 odsto vratilo se
starim navikama, a prvi konzument cudotvornog lijeka umro je prije
nekoliko mjeseci. Ispostavilo se da zaštita traje 30-60 dana.
Lagumdija tvrdi da je najbolja metoda radna terapija koja
se sprovodi u kampovima po Hrvatskoj i Italiji, u kojima je veliki
broj maloljetnih ovisnika.
U BiH teoretski postoji ustanova koja pri Klinickom centru Koševo
sprovodi metadonsku terapiju i ciji je kapacitet 10 kreveta. Centar
za narkomaniju otvoren je zvanicno prošle godine, ali se terapija
još uvijek ne sprovodi. Ove godine planirana su sredstva kojima
bi se ovakav centar i prakticno mogao staviti u rad. Metadonska
terapija je na ove prostore uvedena 1991. I tada su otvoreni kartoni
za 45 lica. Tokom rata centar je prestao sa radom, da bi se tek
1998, na inicijativu MUP-a, napravio pregled situacije u Kantonu
Sarajevo i u saradnji sa Ministarstvom zdravlja usvojio program
prevencije. Teina ovog programa još uvijek najviše
pociva na MUP-u, odnosno njegovim inspektorima, koji, pored što
love, i edukuju. Tokom protekle godine odrano je 120 predavanja
po školama u koja su bili ukljuceni nastavnici, roditelji i
ucenici. Problem je što je ovo samo primarna prevencija. Sekundarna
(postojanje savjetovališta u kojem bi dobro obuceni socijalni
radnici razgovarali sa djecom i roditeljima) i tercijarna (metadonska
terapija) još uvijek su u domenu elja. "Roditelji
se nemaju kome obratiti, pa se obracaju nama. Mi, opet, nismo ti
koji moemo reci da li je neko ovisnik ili nije, to mora uraditi
doktor. Naš cilj, u takvim slucajevima u kojima su upleteni
maloljetnici, nije da podnosimo prijavu, vec da pokušamo spasiti
dijete koje nije svjesno posljedica koje kanabis ostavlja na njega",
kae Lagumdija.
Djeca Albanije Trenutno se u BiH prodaje trava koja dolazi sa podrucja
Albanije i Crne Gore i za koju upuceni kau da je ravna nekadašnjem
hašišu. Uivanje marihuane kod maloljetnika najcešce
je praceno i upotrebom ecstasyja, od kojeg je, kako kau u
MUP-u, mali korak do heroina.
"Ecstasy sam probala prije godinu dana. Tada sam imala 14.
Redovno sam ga uzimala godinu dana. Išla sam u školu,
ponašala se sasvim normalno. Roditelji nikad ne bi saznali
da im ja nisam rekla. Nisam mogla da vjerujem da ne vide",
kae jedna sarajevska gimnazijalka. Cinjenicu da je uzimala
ecstasy roditelji su pripisali potrebi da bude u centru panje.
Koliko je (ne)poznavanje roditelja svjedoci prica 14-godišnjeg
djecaka koji je danima dolazio kuci napušen, zatim odlazio
u kupatilo i umivao se da bi crvene oci objašnjavao sapunom
koji ujeda za oci. Mama je mijenjala sapune i nije joj ni u jednom
trenutku bilo sumnjivo što jedino sincina ima tako osjetljive
oci.
Starosna dob u kojoj se prvi put proba droga drasticno se spustila.
U MUP-u kau da se na kazne izrecene radi posjedovanja ili
rasturanja ibrete i predstavnici IPTF-a i kolege iz zapadnih zemalja.
Program osnovnog ili srednjeg obrazovanja ne predvida predavanja
koja se odnose na posljedice zloupotrebe droge. Roditelji nemaju
izvor informacija, a sinovi i kceri to neznanje obilato koriste.
Spoznaja da nešto nije u redu obicno dolazi u trenutku kada
je vec kasno. Barem tako kae majka jednog dugogodišnjeg
ovisnika koja u stanu ima još samo kauc.
Šta kae Krivicni zakon
Clan 252 - Neovlaštena proizvodnja i stavljanje
u promet opojnih droga
1. Ko neovlašteno proizvodi, preraduje, prodaje ili nudi na
prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje
u prodaji ili kupovini ili na drugi nacin neovlašteno stavlja
u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne
droge, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina.
2. Ako je djelo iz stava jedan ovog clana izvršilo više
osoba koje su se udruile za vršenje tih djela ili je
ucinitelj ovog djela organizovao mreu preprodavaca ili posrednika,
ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje tri godine.
3. Ko neovlašteno pravi, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu
opremu, materijal ili supstancije za koje zna da su namijenjene
za proizvodnju opojnih droga, kaznit ce se zatvorom od šest
mjeseci do pet godina.
4. Opojne droge i sredstva za njihovo spravljanje oduzet ce se.
Clan 253 - Omogucavanje uivanja opojnih droga
1. Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu
drogu da je uiva on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje
prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nacin omogucuje
drugom da uiva opojnu drogu kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca
do pet godina.
2. Ako je djelo iz stava jedan ovog clana ucinjeno prema maloljetniku
ili prema više osoba ili je izazvalo narocito teške posljedice,
ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
3. Opojne droge oduzet ce se.
![](home.jpg)
![](design.jpg)
|
|