Kljuc je mali, zivopisni gradic koji se nalazi u sjevero-zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, /KLIKNI NA KARTU / koji je prepoznatljiv pod imenom Bosanska krajina, u najjuznijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Predratna opstina Kljuc zauzimala je povrsinu od 844 km² . Prema Dejtonskom sporazumu federalnom dijelu opstine pripalo je oko 365 km². Po svojoj povrsini opstina je spadala u vece u Bosni i Hercegovini, a po povrsini suma zauzimala je trece mjesto u Republici. I pored bogatstva prirodnih resursa spadala je u red nerazvijenih opcina u Bosni i Hercegovini. Zaposlenost je bila mala sa tendencijom opadanja. Sjediste opstine je grad Kljuc po kome je opstina dobila ime, a grad je dobio svoje ime prema geostrateskom i dominirajucem polozaju nad svojom okolinom.
        Jedna od cinjenica koje su interesantne je da Kljuc na svom podrucju ima izvoriste triju rijeka:  Sane, Sanice i Ribnika sto je svakako rijetkost.  Radi se o rijekama koje su i pored svih ovih zagadjenja u danasnjim vremenima uspjele ostati nezagadjene i raj su za veliki broj ribara koji dolazi   sa raznih strana. Stari Latini koji su pohodili nase krajeve, lijecili su svoje ratnike pored rijeke koju zbog njene cistoce i ljekovitosti nazvase Sana (po latinskoj rijeci "sanus" sto u prevodu znaci zdravlje). To je tipicno planinsko podrucje sa malim ravnicarskim podrucjima, uglavnom uz doline rijeka. Klima je umjereno-kontinentalna sa toplim ljetima a svjezim i hladnim zimama.Klima je takva najvise zahvaljujuci velikim planinama koje se nalaze na ovom podrucju od kojih su najvece Grmec, Dimitor i Sisa. Ne treba posebno napominjati da su te sume prepune divljaci i raj su za veliki broj lovaca.

---

H I S T O R I J A

---

Kljuc, grafika iz 1493.godine

     Prvi tragovi postojanja prahistorijskih ljudi na ovim prostorima javljaju se preko nosioca vucedolsko-slavonske kulture u bakrenom dobu (eneolitu), pa preko starijeg bronzanog i zeljeznog doba. Prvi poznati stanovnici doline rijeke Sane u zeljeznom dobu bili su pripadnici panonskog plemena Mezeja. U rimskom periodu, grad ulazi u sastav rimske provincije Dalmacija.
      U toku seobe naroda od IV do VII stoljeca preko nasih prostora protutnjala su hunska, germanska, avarska, slavenska i mnoga druga plemena, ostavljajuci za sobom razorene i spaljene gradove i utvrde. Slavenska bezimena plemena trajno naseljavaju ovo podrucje, formirajuci svoje zupe i sire oblasti.
       Kljuc se zvanicno u historijskim izvorima prvi put spominje u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanica 1322. godine, kojom on potvrdjuje kljuckom knezu posjede njegovog djeda. Kljuc je ipak mnogo stariji, jer se u njegovom kompleksu nalaze rimski objekti. Dakle, prve temelje udarili su mu stari Rimljani u toku prvog stoljeca nase ere. U toku slavenskog srednjeg vijeka nastaje vojni dio dvora gospodara i kljucko podgradje, s tim sto Osmanlije zaokruzuju kompleks grada sa gradnjom svojih utvrda sa avlijom pod nazivom Tabori. Stari grad Kljuc i njegovi gospodari igrali su znacajnu ulogu u historiji srednjovjekovne Bosanske drzave. Drevni grad Kljuc sastoji se od tri razlicita arhitektonska kompleksa i to: rimskog, srednjevjekovnog, slovenskog i osmanlijskog dijela. Radjen je u romanskom, gotickom i orjentalnom stilu. Stari grad Kljuc spadao je medju najstarije, najvece i najutvrdjenije gradove srednjevjekovne Bosanske drzave. To je po svom izgledu impozantan grad sa cijih se bedema siri vidik na sve strane sanske doline. Grad se sastoji iz vojnih tvrdjava, dvora gospodara grada i kljuckog podgradja, koje je predstavljalo kulturni, vjerski i zanatsko-trgovacki centar. Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomasevic bjezeci ispred Osmanlijske ekspanzije u Bosni, potrazio je utociste u tvrdom gradu Kljucu 1463. godine. Poslije bitke ispod starog grada kralj se na data obecanja predao Turcima. Oni ga odvode u Jajce gdje su ga pogubili. Sa predajom posljednjeg bosanskog kralja u Kljucu, pala je srednjevjekovna Bosanska drzava i zavrsila njena historija u Kljucu.
        Za vrijeme kraljevine SHS KLjuc je usao u sastav banovine Hrvatske. U periodu izmedju dva svjetska rata dobio je elektricnu rasvjetu, Sokolski dom, drugu pravoslavnu crkvu, koja je sacuvana do danasnjih dana.
        U toku Drugog svjetskog rata bile su velike ljudske zrtve na strani svih naroda kao i materijalna razaranja. Grad je potpuno razoren i spaljen. Od 1945. do 1991. godine tekao je proces obnove i izgradnje privrednih kapaciteta, vanprivrednih objekata, skola, bolnica, infrastrukture, zeljeznica, mostova. U ovom periodu izgradjen je novi grad, obnovljena su sela i stvoreni uslovi za normalan zivot.

---

S T A N O V N I S T V O

---

      Prema Statistickom godisnjaku popisa stanovnistva 1991. godine u Bosni i Hercegovini, opstina Kljuc je imala ukupno 37.391 stanovnika od cega 18.430 zena, rasporedjenih u deset mjesnih zajednica i 9.989 domacinstava. Nacionalna struktura stanovnistva je bila slijedeca: Bosnjaka muslimana 47,33 % (17.696), Srba 49,49 % (18.506), Hrvata 0,88 % (330), Jugoslovena 1,55 % (579), ostalih 0,75 % (280). Trenutno na podrucju opstine zivi 19.000 stanovnika rasporedjenih u deset mjesnih zajednica. Iz svega ovoga je vidljivo da se veliki broj stanovnika Kljuca odselio i da potrazio utociste u drugim gradovima ili drzavama.
      Ukoliko zelite tacan i potpun uvid u strukturu stanovnista opstine Kljuc 1991.godine onda klikni OVDJE.

---

P R I V R E D A

---

      Kljuc lezi na savremenoj magistrali puta M-5, koji grad povezuje sa susjednim opstinama, zatim sa zapadnom Evropom, jadranskom obalom i preko Sarajeva sa Bliskim istokom. Opstina spada u red nerazvijenih opstina iako ima prirodne resurse za razvoj male proizvodne privrede, finalne drvne industrije, gradjevinske i prehrambene industrije, poljoprivrede, kucne i zanatske radinosti, eksploatacije

Robna kuca "Kljucanka"

mineralnih sirovina. Prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim nasledjem, opstina stvara sve preduslove za razvoj ribolovnog, lovnog, seoskog, tranzitnog, zimskog, sportsko-rekreacionog i zdravstvenog turizma.       Sto se privrede tice Kljuc nije imao razvijenu i jaku industriju i sve se uglavnom baziralo na preradi i obradi drveta tako da su najznacajnije tvornice bile: Pilana u Kljucu i Sanici,Tvornica panel-ploca.Tvornica furnira i sperploce Sanica, Tvornica

Kljucka pilana i tvornica panel ploca

masivnog namjestaja Previja, zatim Tvornica tafting tepiha Zgon i pogon konfekcije Ribnik. Osim ovih vecih bio je i veliki broj manjih proizvodnih, trgovinskih i ugostiteljko-turistickih preduzeca kao sto su "Obnova", UTRO "Stari grad", GP "Sana", "Centar", ROPS "Sana", Komunalno preduzece "Ukus", Zemljoradnicka zadruga, Stamparija.... Opstina je u predratno doba imala sest osnovnih skola, Srednjoskolski centar sa tri OOUR-a (tri skole), dom zdravlja , postu, privrednu banku, sluzbu drustvenog knjigovodstva i druge ustanove.

---

DRUSTVENE ORGANIZACIJE I KLUBOVI

---

Za Kljuc se moze reci da je imao dobro organizovan drustveni zivot buduci da se omladina a i ostali gradjani mogli okupljati u velikom broju kulturno-umjetnickih i sportskih drustava ili drustvenih organizacija. Svakako najpoznatiji od njih su bili KUD "D. Vujinic" i KUD "Omladinac" kao i Odred izvidjaca "A.Ivic". Prije rata Kljuc je imao veliki broj raznih sportskih drustava od kojih cu nabrojati neke: fudbalski klub "Bratstvo" Kljuc i "Omladinac" Sanica, kosarkaski klub "Uzor", rukometni klub "Bratstvo", stonoteniski klub "S. Tomasevic", Karate klub itd. Poseban pecat Kljucu su davale razne manifestacije od kojih su svakako najpoznatije "Majski dani kulture" i "Grmecka korida" po kojima je nas grad postao poznat i mnogo dalje.

---

DANAS I SUTRA

---

Hotel "Turist"

      Danasnji Kljuc je tesko prepoznatljiv za one koji su dugo bili odsutni. Posljedice rata su vidljive i na objektima i na ljudima. Dosta toga je sruseno, narocito po selima, ulice i putevi sa popucalim asfaltom, zapustena ili napustena imanja itd. Posljedice rata su stahovite. Tesko se pokrece proizvodnja u fabrikama. Uglavnom je sve sto funkcionise u oblasti neproizvodnih djelatnosti sto svakako nije dobar znak. Ipak ,nadati se, da ce se i tako losa situacija polako preokrenuti i da ce buducnost u ovom lijepom krajiskom gradu biti svjetlija . Zar ne Kljucani?