Geografski polo�aj Surdulice   Istorija Surdulice   �ivotna sredina   Dogodilo se..   Privreda Surdulice   Kulturni �ivot  
Turizam u Surdulici  Foto galerija   Zanimljivosti   Kontakt servis   Chat


Kroz istoriju...     Razvoj grada

SURDULICA-GRAD NA JUGU SRBIJE  

Op�tina Surdulica sme�tena je u slivu reke Vrle, Masurickom polju, slivu Gornje Jerne i Bo�icke reke, a zahvata i deo Vlasinske visoravni. Njenu istocnu granicu čini dr�avna granica prema Bugarskoj u du�ini od 42 km, gde se nalazi i granični prelaz Strezimirovci. Surdulica je kroz svoju istoriju izrasla u lep, moderan grad sa oko 13.000 stanovnika i oko 5.000 zaposlenih u op�tini.

    Povr�ina koju zahvata op�tina Surdulica iznosi 623 km2, gde u 22 mesne zajednice na nadmorskoj visini od 475 m (gde se nalazi grad Surdulica), pa do 1.500 m nadmorske visine �ivi oko 25.000 stanovnika.

    Kroz Surdulicu, okru�enu visokim planinama Vardenikom (najvi�i vrh Veliki Stre�er 1.875 m) i Čemernikom (1.638 m), protiče reka Vrla (duga 27 km) koja sa svojim pritokama čini značajni hidropotencijal. 

    Sam grad Surdulica se nalazi u istočnom delu Masuričke kotline, s obe strane reke Vrle, desne pritoke Ju�ne Morave. Na mestu gde Vrla izlazi iz Vardeničke klisure i potom teče kroz Masuričku kotlinu, podignuto je naselje Surdulica. Na tom mestu Vrla prima s leve strane pritoku, Romanovsku reku. Tako je Surdulica podignuta s obe strane ove dve reke i na plavini, �to joj daje �ivopisan izgled, a rečne vode omogućavaju moderan urbanistički razvoj.

Karta surduličkog kraja   

surdulicki kraj

Surdulica nekad...

Kroz istoriju

    Lokacija Surdulice u praistorijsko doba nalazila se na području dana�njeg gradskog naselja (gradska periferija pokraj fudbalskog igrali�ta). U doba antike Surdulica menja svoju lokaciju, zauzimajući podno�je Vardenika. Lokacija Surdulice kao seoskog naselja u srednjovekovno feudalno doba, znatno je prostranija od one prethodnog perioda. Ona se nalazila na prostoru koji je zauzimala i u novom veku.

    U doba turske vladavine, krajem XVIII i u XIX veku, Surdulica je imala tri mahalska stratuma. Srpski naseobinski stratum nalazio se na mestu gde se ravan Masuričke kotline i plavina dodiruju s planinskim obodom Vardenika. Turski mahalski naseobinski stratum zauzimao je ne�to ni�i polo�aj od srpskog, granajući se s obe strane reke Vrle ka masuričkoj kotlini, kao i dana�nju kutinsku mahalu (dana�nja Francuska ulica). �iptarski naseobinski stratum nalazio se u podno�ju planinskog oboda Vardenika i pripadao je rasturenom ili razbacanom mahalskom tipu. Poslednji je ciganski naseobinski stratum, koji se nalazio na stavama planinskog podno�ja Vardenika i plavine.

    Ovakav polo�aj Surdulica je imala sve do oslobođenja od Turaka 1877. godine, kada je iz oskova izmenila svoju naseobinsku sliku doseljavanjem brojnog srpskog stanovni�tva, a raseljavanjem turskog i �iptarskog stanovni�tva. Ta slika se pogotovo menja kad Surdulica od seoskog naselja postaje varo�ica i sedi�te sreza Masuričkog u sastavu vranjskog okruga. Masuričku kotlinu i plavinu Surduličko stanovni�tvo je od starine koristilo za zemljoradnju a obodna planinska padina kori�ćena je za stočarstvo i �umarstvo. Tako se od seoskog naselja Surdulica preobrazila u varo�icu poljoprivrednog tipa. a posle Drugog svetskog rata u gradsko naselje industrijskog tipa.

Razvoj grada

    U dugotrajnom istorijskom razvoju naselje Surdulica često je menjalo svoju urbanističku fizionomiju. Surdulica je bila selo zbijenog mahalskog tipa sve do osamdesetih godina XIX veka kada biva oslobođena od Turaka (srpsko-turski rat 1876-78.) U to doba Surdulica ima tri mahale: Gornju, Donju i Cigansku mahalu. Nakon oslobođenja od Turaka, Surdulica se i urbanistički naglo razvija jer postaje sredi�te sreza Masuričkog. Postaje varo�ica moravskog tipa, a osniva se i četvrta mahala-Čar�ija.

    1923. godine u Surdulici je podignuta električna centrala koja se nakon trogodi�njeg rada sru�ila pa je 1926. godine podignuta nova.

    Sa regulacijom Vrle i Romanovske reke, 1958. godine Surdulica je dobila puno u urbanističkom pogledu. To je omogućilo plansku novogradnju. Sa razvojem Surdulice posle Drugog svetskog rata i njenim naglim usponom u svakom pogledu, ova varo�ica dobija izgled gradskog industrijskog naselja. Tako već 1960. godine Surdulica ima urbanistički plan grada. Mahale nose nazive: Vlasinski put, Masurički put, Romanovski put, Suvojnički put, Kupinska mahala, Čar�ija mahala i Ciganska mahala.Surdulica danas

    Tursko istočnjački tragovi ovog naselja danas se jedva naziru  kako u tipu naselja, tako i u izgradnji kuća. Iz vremena turske vladavine sačuvale su se svega dve stare kuće: Tu�ina i Tričkovića kuća. Nasuprot tome, tragovi moravske palanke sačuvali su se u retkoj sve�ini sve do danas. No oni naglo ustupaju mesto modernoj arhitekturi. Prvi dru�tveni stanovi su izgrađeni u Surdulici posle Drugog svetskog rata, nakon čega je sledio i ubrzani razvoj sa značajnim dostignućima.

     Danas, savremeno arhitektonsko re�enje centra grada, koji je izgrađen pre dve godine ima izgled  moderne pe�ačke zone. Izgradnjom drugog dela centra grada, objektima infrastrukture, zavr�etkom savremenog gradskog bazena, uvođenjem digitalne telefonske centrale kao i otvaranjem savremenog tr�nog centra, ovaj grad postaje savremena urbana sredina na jugu zemlje.

gore

Nazad na prvu stranu

� Copyright SiM NET TEAM 2000-2005. Sva prava zadrzana. Mail to WEBMASTER
Hosted by www.Geocities.ws

Hosted by www.Geocities.ws

1