TRADICIONALNA  NARODNA  MUZIKA

UVOD

Narodna muzička tradicija Drežnice, ispitivana je 1978. i 1981. godine, sa namjerom da se prikupe i snime napjevi i podaci koji će, omogućiti da odredimo zajednička i posebna obilježja lokalne muzičke prakse ovoga područja u odnosu na ostala područja Bosne i Hercegovine.
I ovom prilikom, zahvaljujući predusretljivosti mještana i kazivača, uspjela se prikupiti obimna građa iz gotovo svih naselja: Donje Selo, Perutac, Rogebrdo, Inač, Striževo, Zagreblje, Bunčići, Poglavica, Lisičine, Draga. Građa je snimljena na 15 koturova magnetofonske vrpce, brzinom 9,5 o/sec., sadrži 338 snimaka koji obuhvataju: svatovske pjesme, čobanske, pjesme u kolu, pripovjedne (»ko iz knjige« i uz gusle), uspavanke, pjesme sa sijela, diječje brojalice, svirku na »sviralama« i »diplama sa mijehom«; podatke o narodnim instrumentima, društvenim zabavama, igrama, kolima i običajima. Posmatrajući prikupljenu i proanaliziranu građu u cjelini, ustanovili smo da je muzička tradicija Drežnice, u kojoj živi 91% muslimanskog, a 9% hrvartskog stanovništva, u većini naselja, uglavnom, ujednačena, a da se posebne osobine pojavljuju samo izuzetno. Zajedničke su im (ili veoma slične) mnoge svatovske pjesme, naročito one strogo funkcionalne, sa kojima se, na primjer, svatovi dočekuju u momkovoj kući.

»Što se ono kroz goru zeleni?           »Ko 'no ide kroz goru zelenu?
Il' su vuci, ili su hajduci?                  Il' su lovci, ili su trgovci?
Nit' su vuci, niti su hajduci,              Nit' su lovci, niti su trgovci,
to su naši kićeni svatovi!«,               nego naši kićeni svatovi!«;
(Muslimani, Poglavica)                     (Hrvati, Striževo)

ili pjesme sa kojima djevojke svatovima redom pripijevaju kada traže da se daruje kolo:

»Stari svate, diko od svatova,           »Mladožene naše mlade neve,
daruj naše kolo djevojaka.                daruj nama kolo djevojaka,
Zajmeniče do staroga svata,             Fala, fala i prefala!«.
daruj naše kolo djevojaka.                (Hrvati,  Striževo)
Na kraju:
Fala društvu svemu naokolo!«.
(Muslimani,  Poglavica)
kao i one »otezalice«, što se pjevaju za sofrom (»svatovski glas«), ili putem (»putnički glas«). »Svatovski glas« pjevaju muškarci naizmjenično po jedan, jer je pravilo da jednom pjevaču drugi odgovori:

I— »Društvo moje, da se veselimo!«    I—»Društvo moje, da se veselimo«
II—»Stari svate, razveseli društvo!«    II— »Tako druže, Bog nas veselio«
I — »I hoćemo, pobro, jašta ćemol«.   I — »Fala vama na vašem pjevanju«
(Muslimani, Rogebrdo)                       II—»Fala svemu društvu naokolo«.
                                                    (Hrvati, Inač)
Kod hrvatskog stanovništva kada djevojka koja se udaje nema braće, ponekad će sestre »putnički« zapjevati, a muškarci prihvatiti. Posebne svatovske pjesme pjevaju se kod Muslimana kada se mlada knije:

»Bismilaha, u sto dobri' časa!
Nevo naša, knja ti se prijala,
u zdravlju je s dragim poderala
na krevetu, na meku dušeku.

Knivačice s desne strane neve!
Knivačice s lijeve strane neve!
Mlad djevere s desne strane neve!
Mlad djevere s lijeve strane neve!
(Draga)

U malovaroškoj sredini Bosne i Hercegovine ove se pjesme obično pjevaju napjevom stranog (turskog) porijekla. Ovdje, međutim, u Drežnici, pjevaju se istim napjevom kao i ostale svadbene pjesme.
Kod Hrvata posebne se pjesme pjevaju o Božiću i o Korizmi. Napjevi ovih paraliturgijskih pjesama veoma su slična napjevima po kojima se isti ovi tekstovi pjevaju kod Hrvata u zapadnoj Hercegovini. Kod Hrvata u Drežnici posebne su pjesme bile i uz običaj »materice« (u posljednjoj sedmici pred Božić). Prema kazivanju Ilke Šarić iz sela Inač tekstovi pjesama uz ove običaje se nisu pjevali, nego samo kazivali. Međutim, u susjednom hrvatskom selu Vrde ove su se pjesme pjevale napjevom »gange«.
Hrvati su u Drežnici ranije provodili »mačkare« - običaj po kome je maskirana grupa djevojaka i mladića lupanjem drvenim štapom o limeno »plašilo« i zvonjavom zvona oglašavala dolazak pred kuću.
U selu Draga Šeća Beglerović, r. Pezić (1923), otpjevala, nam je pjesmu uz običaj »vučari« (»vučijari«). Ovaj običaj, se u Drežnici ne provodi, ali ga mještani znaju, jer su im »vučari« dolazili iz susjednih Goranaca, Rakitna, Duvna i Lištice. Obučeni u »dronjke i prnje« išli bi oni kroz drežnička sela i pred vratima pojedinih kuća pjevali:
«Evo vuka prid kućom!  Gon' te vuka od kuće,
vuk će jisti junice, a deraće ovčice».
Izvan običaja Drežničani pjevaju na sijelima: kada češljaju vunu, izvlače konoplju, »komišaju« kukuruz, probiru luk..., na ispaši dok čuvaju stoku, ili idući u šumu po drva. Kad je svadba, Bajram i mevlud - kod Muslimana, a Božić - kod Hrvata, obično se povede kolo.
Vrijeme i prostor za igru su određeni:
- u svadbi se igra pred kućom, poslije ručka;
- kad je mevlud (kod Muslimana) i Božić (kod Hrvata) kolo se vodi na prostoru uz bogomolju, nakon održanog vjerskog obreda;
-  u dane Bajrama igra se poslije ručka, u »bašći« usred sela.
Prema muzičkoj pratnji igre možemo podijeliti:
a) na igre u kojima se bez ikakve druge pratnje ritam pokreta određuje udarom koraka: Lančano ili Starinjsko kolo, Proleta ili Poskočko kolo;
b) na igre s pjevanjem: Kolanje, Terzije, Biranje i Proso i
c) na igre uz pratnju instrumenata:
1) uz diple - Trojanac;
2) uz sviralu ili usnu harmoniku (»muzike«) - Trojanac;
3) uz usnu harmoniku - Trusa i
4) uz harmoniku sa tipkama - Užičko.
Užičko kolo prenijeli su omladinci koji su učestvovali na izgiradnji pruge Šamac - Sarajevo.
Neke od pjesama koje su se izvodile na teferićima i sijelima:

“Ganga” - Rogebrdo                       “Čobanska“ - Poglavica
"Gango moja gangala te ne bi        "Čuvala sam u matere ovce
  da se nisam rodila u tebi".            sad je reda loli na goveda".

“Brojanica” - Bunčići                      “Ganga” - Poglavica
"Oj Bunčići vi ste selo moje            "Sjever duva, jugovina ne da
  u vama se mladi momci goje".     što me selo ne može da gleda".

”Ganga” - Zagreblje                       “Bečarac” - Rogebrdo   
"Htili su nas dragi zavaditi              "Nas tri seke ko tri plava cvijeta
 ko će dušu s tijelom rastaviti".      rastavlja nas udaja prokleta".

I Home I Uvod I Osobine I Instrumenti I

Copyright © Drežnjak; jesen 2001. godine